Inačica od 4. travnja 2020. u 19:19 uredi Donher (razgovor \| doprinosi) 597 edits →‎Povijest ← Starija izmjena		Inačica od 4. travnja 2020. u 19:20 uredi ukloni ovu izmjenu Donher (razgovor \| doprinosi) 597 edits →‎Povijest Novija izmjena →
Redak 523: Nasljedni kapetani kapetanije su [[Resulbegovići]] od 1712. do 1835. godine. Godine 1878. Austro-Ugarska oslobađa Trebinje od višestoljetne osmanske tiranije. U 40 godina austro-ugarske vladavine bilo je sjedištem okruga.<ref name=HEncTrebinje/> Na temeljima rimskog, srednjovjekovnog i turskog grada, u Starom gradu, Austro-Ugarska je koncem 19. i početkom 20. stoljeća podignula vojarnu. U njoj je danas Muzej Hercegovine. Početkom 20. stoljeća u središtu grada je sagrađena pravoslavna crkva sv. Preobraženja.<ref name=Crkvina/> S Austro-Ugarskom došla je zapadna kultura i način živote te novi načini suvremenog ratovanja i obrane granica. Među novinama bila je gradnja [[pojasna utvrda\|pojasnih utvrda]]. To je bio obrambeni prsten koji je činilo od više samostalnih utvrda i međupoložaja (tzv. intervala) oko većega naseljenog mjesta. Osobito je Monarhija pazila na obranu i utvrđivanje istočnih granica. Najugroženija je bila u Hercegovini, zbog čega je ovdje 90 posto utvrda koje su izgrađene u BiH izgrađene baš na njenom području. Prva fortivicirana crta bila je na području Trebinja i Bileće te Avtovac kao zaprečna oblast. Trebinje i još neki gradovi imali su status pojasnih utvrda.<ref>[https://priceizhercegovine.com/mostarske-tvrdave-gradila-ih-austrougarska-a-koristene-i-u-posljednjem-ratu/ Priče iz Hercegovine] Redakcija: ''Mostarske tvrđave: Gradila ih Austrougarska, a korištene i u posljednjem ratu'' - 14. studenoga 2018. (pristupljeno 4. travnja 2020.)</ref> Austro-Ugarska je zato izgradila brojne utvrde u Trebinju i okolici grada: vojarne Albrechtova i Police, stražarske zgrade (Wachhaus), oklopljene utvrde (Panzerwerk), blockhausi, Sjeverni i Južni logor Crkvina, [[Strač]], [[Kličanj]]...<ref>(tal.) [http://www.fortificazioni.net/Indice%20Trebinje.htm Fortificazioni.net] ''Indice Trebinje'' (pristupljeno 4. travnja 2020.)</ref><ref>(srp.) [https://aabh.ba/sjeverni-logor-primjer-nebrige-o-arhitektonskom-naslijedju/ AABH] Ninoslav Ilić: '' SJEVERNI LOGOR – Primjer nebrige o arhitektonskom naslijeđu'' - 14. ožujka 2018. (pristupljeno 4. travnja 2020.)</ref><ref>(češ.) [http://zapisnik.fortif.net/rakousko-uherska-opevneni-v-bosne/ Bunkrologický zápisník] Ondřej Filip: ''» Rakousko-uherská opevnění v Bosně'' - 2014. (pristupljeno 4. travnja 2020.)</ref><ref>(srp.) [https://aabh.ba/ca-2017_ozivljavanje-austro-ugarske-fortifikacije-klicanj/ AABH] Ninoslav Ilić: ''Oživljavanje Austro-Ugarske fortikacije Kličanj, Trebinje'' 2018. (pristupljeno 4. travnja 2020.)</ref> Srpska vojska ušla je u grad 11. studenoga 1918. godine. Pjesnik i diplomat Jovan Dučić (tada jugoslavenski "poslanik" u Rimu) je u središtu Trebinja o svom trošku podigao koncem svibnja 1934. godine spomenik pjesniku, crnogorskom vladici i poglavaru Petru Petroviću [[Njegoš]]u.<ref>"Pravda", Beograd 1934.</ref> Svako brdo u okolici imalo je po tvrđavu s koje se u slučaju napada mogao upozoriti grad i adekvatno odgovoriti na napad. Zbog toga je Trebinje bilo jedan od najzaštićenijih gradova u Austro-Ugarskoj.<ref>(srp.) [http://gotrebinje.com/sr/destinations/tvrdava-strac/ Go Trebinje] ''Tvrđava Strač'' (pristupljeno 4. travnja 2020.)</ref> Poslije 1922. u Kraljevini SHS odnosno Jugoslaviji dio je [[Mostarska oblast\|Mostarske ~~Mostarskoj~~ oblasti]] sve do nametanja diktature 1929. godine, kad je pripao [[Zetska banovina\|Zetskoj banovini]] sve do pada Jugoslavije i uspostave NDH 1941. godine.<ref name=HEncTrebinje/> Kolovoza 1925. godine osnovan je nogometni klub [[FK Leotar\|Leotar]].<ref>(boš.) [https://bosnapress.net/fudbal-u-bih-kroz-historiju-ko-je-najstariji-klub-u-bih/ Bosna Press] ''Fudbal u BiH kroz historiju Ko je najstariji klub u BiH'' - 20. kolovoza 2015. (pristupljeno 4. travnja 2020.)</ref> U Drugome svjetskom ratu je u NDH u [[Velika župa Dubrava\|Velikoj župi Dubravi]] u kojoj je sjedištem kotarske oblasti. U Titovoj Jugoslaviji dio BiH.<ref name=HEncTrebinje/> Odmah po završetku drugog svjetskog rata osnovano je poduzeće Neimarstvo koje je po gradu sagradilo neke od najreprezentativnijih objekata.<ref name=Papović/> Godine 1952. osnovan je Muzej Hercegovine. 1955. godine osnovana je [[Industrija alata Trebinje]] (IAT), u čijem sastavu je bilo šest zasebnih tvornica. U najbolji godinama bila je privredni div i proizvodila je 40 milijuna komada alata koji su se izvozili u 40 zemalja diljem svijeta i zapošljavala 1200 radnika. Bila je jedan od ključnih čimbenika ekonomskog razvoja Trebinja.<ref name=Papović>(srp.) [https://www.6yka.com/novosti/trebinje-grad-kriminala Buka Magazin] Radovan Papović: ''Trebinje - grad kriminala'' - 7. lipnja 2010. (pristupljeno 4. travnja 2020.)</ref> Godine 1972. JNA je preselila zapovjedništvo iz stare austro-ugarske vojarne u Gružu u Trebinje.<ref>[http://old.dubrovniknet.hr/novost.php?id=59334 Dubrovnik.net] Katarina Fiorović: ''KASARNA u srcu Grada: mnogim je vojskama bila dom, a zbog nekih žene nisu same izlazile'' - 18. veljače 2018. (pristupljeno 4. travnja 2020.)</ref> Do rata gospodarstvo su nosili Industrija alata Trebinje (IAT), Novoteks i Neimarstvo, koji su u usponu zapošljavali skoro 5 tisuća radnika i bili primjer uspješnog privrednog kolektiva. <ref name=Papović/> U Trebinju su djelovali još i Luč, Autorad, Trebinjeprevoz, Autoprevoz, Metalac, Travunija, Agrokop, Popovo polje. Za gospodarstvo je važnu ulogu imala prometnica Gacko - Foča, koja je bila glavni magistralni put Beograd - Dubrovnik - Herceg Novi kojim su prije rata prolazili milijuni turista.<ref name=pokretzatrebinje>(srp.) [http://pokretzatrebinje.weebly.com/program-pokreta-za-trebinje.html Pokret za Trebinje] ''Program Pokreta za Trebinje'' (pristupljeno 4. travnja 2020.)</ref>

Trebinje: razlika između inačica