Braća Miladinov: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m zamjena čarobnih ISBN poveznica predlošcima (mw:Requests for comment/Future of magic links) i/ili općeniti ispravci |
mNema sažetka uređivanja |
||
Redak 1:
[[Datoteka:Konstantin Miladinov.jpg|mini|200px|desno|Konstantin Miladinov]]
'''Braća Miladinov''', '''Dimitar''' ([[Struga]], [[1810.]] - [[Carigrad]], [[23. siječnja]] [[1862.]]) i '''Konstantin''' Miladinov ([[Struga]], [[1830.]] - [[Carigrad]], [[18. siječnja]] [[1862.]]), bili su [[Bugari|bugarski]]<ref>U njihovoj prepisci oba braća se samoidentifikuju kao Bugari, vidi: [http://www.promacedonia.org/bugarash/dmp/index.html Братя Миладинови – преписка. Издирил, коментирал и редактирал Никола Трайков (Българска академия на науките, Институт за история. Издателство на БАН, София 1964)]; na hrvatskom: Braća Miladinov - prepiska. Prikupio, komentirao i redaktisao Nikola Trajkov (Bugarska akademija znanosti, Povijesni institut, Sofija 1964.)</ref> pjesnici i folkoristi, osnivači su nacionalnog preporoda u [[Sjeverna Makedonija|Sjevernoj Makedoniji]] i [[Bugarska|Bugarskoj]]<ref>Slavko Slišković, Strossmayer i Bugari, Hrvatsko-bugarski odnosi u 19. i 20. stoljeću, Zagreb, 2005, 328: "U isto vrijeme s osnutkom Akademije Strossmayer se na još jedan osobit način povezuje s Bugarima i pomaže razvoj bugarske književnosti. Naime, Strossmayerovim zalaganjem tiskane su "B'lgarski narodni pesni" braće Dimitra i Konstantina Miladinovih".</ref> sredinom devetnaestog stoljeća.
==Obitelj Miladinov==
Redak 28:
====Bugarske narodne pjesme====
[[File:Bulgarian Folk Songs Miladinov1.jpg|right|thumb|150px|Bugarske narodne pjesme, 1861]]
Dana 24. lipnja [[1861]]. iz tiskare Ante Jakića iz [[Zagreb]]a izašao je iz tiska ''Zbornik narodnih umotvorina braće Miladinov'' - '''Bugarske narodne pjesme, sakupljene od braće Miladinov''', djelo od 600 narodnih pjesama iz [[Makedonija (regija)|Makedonije]] i 77 iz [[Bugarska|Bugarske]] (koje je ustupio bugarski folklorist Vasilije Čolakov). Problematiziranje, pa čak i brisanje riječi "Bugarske" je tipično za jugoslavenske i post-jugoslavenskih povjesničara iz suvremene [[Sjeverna Makedonija|Sjeverne Makedonije]].<ref>[http://www.oei.fu-berlin.de/en/projekte/nation-building/project_team/project_directors/brunnbauer/index.html Ulf Brunnbauer], [http://www.iis.unsa.ba/izdavacka_djelatnost/posebna_izdanja/mitovi/mitovi_brunnbauer.html Drevna Nacionalnost i vjekovna borba za državnost: Historiografski mitovi u Republici Makedoniji (BJRM)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111119190416/http://www.iis.unsa.ba/izdavacka_djelatnost/posebna_izdanja/mitovi/mitovi_brunnbauer.html |date=19. studenoga 2011. }}, Zbornik radova "Historijski mitovi na Balkanu", Institut za istoriju Sarajevo, 2003, 307-308: Makedonski povjesničari naglašavaju one intelektualce iz XIX stoljeća koji su se izjašnjavali kao 'Makedonci', štagod da su oni sami pod tim podrazumijevali. Naprimjer, u svom značajnom nedavnom radu Povijest makedonske nacije, eminentni književni povjesničar [[Blaže Ristovski]] govori o makedonskom karakteru pisaca, pjesnika, i drugih intelektualaca, za koje se onda može kazati da su bili prvaci makedonskog nacionalnog 'buđenja' u XIX i ranom XX stoljeću. Ukoliko su se neke od tih osoba u nekom trenutku izjašnjavale kao Bugari, Ristovski se naveliko trudi da naglasi kako oni to nisu tako mislili. Naprimjer, Ristovski navodi da je podrška Krste Misirkova - 'najeminentnijeg, najznačajnijeg i najaktivnijeg makedonskog kulturnog i nacionalnog radnika prije oslobođenja' - aneksiji Makedonije od strane Bugarske nije održavala 'njegova iskrena uvjerenja i osjećanja', već je bila 'diktirana okolnostima toga vremena'. Drugi povjesničar smjelo objavljuje da braća Miladinov - druga dvojica koji se smatraju prvacima makedonstva - naprosto nisu imali na umu nacionalnost kad su se izjašnjavali kao 'Bugari', jer su zapravo bili Makedonci.</ref><ref>Leslie Benson, Yugoslavia: A Concise History, Palgrave Macmillan, 2004, {{ISBN|978-1-4039-1566-5}}, p. 89: In one respect, however, Macedonian nationalism threw up a problem which the Party could not ignore: the question of the status of the
Macedonian language. If, as Dr Johnson remarked, languages are the pedigrees of nations, then the Slav inhabitants of Macedonia were by any reasonable linguistic criteria part of the Bulgarian nation. The codification of colloquial Macedonian, approved by ASNOM as the official
language of the Macedonian state (ASNOM’s phrase), was the workof a Commission for Language and Orthography, whose recommendations were accepted officially on 3 May 1945. The construction and dissemination of a distinctive Macedonian language was the medium through which a sense of Macedonian identity was to be fixed. The dialects chosen as the norm were far more akin to standard Bulgarian than to Serbian, but that was irrelevant to its political uses as the vehicle for the invention of an entire national tradition, in which (as so often in the Balkans) the question of language dominated. The past was systematically falsified to conceal the fact that many prominent ‘Macedonians’ had supposed themselves to be Bulgarian, and generations of students were taught the pseudo-history of the Macedonian nation. The mass media and education were the key to this process of national acculturation, speaking to people in a language that they came to regard as their Macedonian mothertongue, even if it was perfectly understood in Sofia.</ref> Unatoč toj teoriji Dimitar Miladinov je pisao o "bugarskih pjesama" već u [[1846]] u svojoj korespondenciji s ruskim prof. Grigorovič.<ref>"Братя Миладинови – преписка", Издирил, коментирал и редактирал Никола Трайков, Българска академия на науките, Институт за история, Издателство на БАН, София 1964, 13-17, [http://www.kroraina.com/knigi/bugarash/dmp/dmp_001_010.htm#1 u pismu od 25. veljače 1846].</ref> Također Konstantin Miladinov definira folklorne materijale kao "Bugarski" u svojoj predanosti biskupa Strossmayera u početnih dijelova zbirke.<ref>БѪЛГАРСКИ НАРОДНИ ПѢСНИ СОБРАНИ одъ БРАТЬЯ МИЛАДИНОВЦИ ДИМИТРІЯ И КОНСТАНТИНА и издани одъ КОНСТАНТИНА, ЗАГРЕБЪ, 1861, [http://www.kroraina.com/knigi/bugarash/bnpesni/bm_kym_stossmajer.htm ВАША ПРЕВОЗВИШЕНОСТЬ И ПРЕСВѢТЛОСТЬ!].</ref>
U rječničkom dodatku nalazio se i prvi dio [[Sjeverna Makedonija|
Zbornik je izazvao velik odjek u [[Slavistika|slavističkim]] krugovima, kao i u [[Europa|europskoj]] kulturnoj javnosti.
| |||