|
}}
'''OsmanskoOSMANsko Carstvo''' (na [[osmanski turski jezik|osmanskom turskom]]: دولتِ عَليه عُثمانيه, ''Devlet-i Aliye-i Osmaniye'', što znači "Osmanska Uzvišena Država"; na [[turski jezik|modernom turskom]]: ''Osmanlı Devleti'', "Osmanska država," ili ''Osmanlı Imparatorluğu'', "Osmansko carstvo", drugi nazivi ''Otomansko'' i ''Tursko Carstvo'') je bilo [[Turski narodi|tursko]] carstvo koje je [[1299.]] godine osnovao [[Osman I.|Osman I]]. na [[Bliski Istok|Bliskom Istoku]], koje je na vrhuncu moći kontroliralo teritorije u današnjoj [[Turska|Turskoj]], jugozapadnoj Aziji, sjevernoj [[Afrika|Africi]] i jugoistočnoj [[Europa|Europi]] između [[14. stoljeće|14.]] i [[20. stoljeće|20. stoljeća]]. U [[16. stoljeće|16.]] i [[17. stoljeće|17.]] stoljeću, Osmansko Carstvo bila je jedna od najjačih [[država]] na svijetu.
== Politički ustroj ==
Osmanlijski [[sultan]] bio je službeno jedini upravnik i vladar carstva.
Mada su prvi osmanlijski vladari nosili naslov [[beg]]a (''bey''), time priznavajućipriznavaju suverenitet [[Seldžuci|Seldžučkog]] [[sultanat]]a, [[Murat I.]] je bio prvi Osmanlija koji je ponio naslov ''[[sultan]]a'', tj. "[[car]]a" ili "kralja." [[Pad Carigrada|Padom Carigrada]], [[1453.]], država je uveliko stala na put postanka moćne carevine, tako da je [[Mehmed II|Mehmed Osvajač]] zaista postao njen prvi istinski car, odnosno [[padišah]].
Od [[1517.]] naovamo, osmanski sultan je istovremeno bio i [[kalif]] islama, tako da je Osmanlijsko carstvo od ove godine pa do sve do svog raspada, [[1922.]] (odnosno do ukidanja kalifata, [[1924.]]), u stvari bilo i [[kalifat]], tj. islamska vjerska država.
|
