Gaja Alaga: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Rescuing 3 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0 |
|||
Redak 30:
== Životopis ==
Rođen u hrvatskoj zemljoposjedničkoj obitelji iz Vojvodine.<ref name=simpozij>[http://fizika.hfd.hr/fizika_a/av92/a1p007.pdf Hrvatsko fizikalno društvo] Dubravko Tadić, govor na simpoziju: ''Ivan Supek and theoretical physics in Zagreb'', FIZIKA A 1(1992) 1, str. 8 (pristupljeno 6. travnja 2020.)</ref>
Studirao je [[Teorijska fizika|teorijsku fiziku]] na Tehničkom fakultetu u Budimpešti, a nastavio u Zagrebu na Tehničkom i Prirodoslovnom fakultetu kod [[Ivan Supek|Ivana Supeka]] gdje je i diplomirao 1950. Već naredne godine imenovan je za asistenta na Prirodoslovnom fakultetu. Od 1952. do 1954. boravi na specijalizaciji u Institutu "Niels Bohr" u [[Kopenhagen]]u, Sveučilištu Berkeley u [[Kalifornija|Kaliforniji]] i Sveučilištu Ludviga Maksimilijana u [[München]]u. Godine 1955. doktorirao je, 1958. izabran je za docenta, 1961. za izvanrednog profesora i 1966. za redovitog profesora u Zavodu za teorijsku fiziku Prirodoslovnog-matematičkog fakulteta. Od 1952. sudjelovao je i u znanstvenom radu na [[institut Ruđer Bošković|Institutu "Ruđer Bošković"]], gdje je bio i pročelnikom.▼
Studirao je [[Teorijska fizika|teorijsku fiziku]] na Tehničkom fakultetu u Budimpešti, a nastavio u Zagrebu na Tehničkom i Prirodoslovnom fakultetu kod [[Ivan Supek|Ivana Supeka]] gdje je i diplomirao 1950.
▲
Suotkrivačem je [[1955.]] K-izbornih pravila i pravila intenziteta za beta- i gama-prijelaze u deformiranim jezgrama, zajedno sa danskim fizičarem [[Aage Niels Bohr|A. N. Bohrom]] i američkim fizičarem [[Ben Roy Mottelson|B. R. Mottelsonom]], koji su, nastavljajući rad u tom području, [[1975.]] dobili [[Nobelova nagrada|Nobelovu nagradu za fiziku]] [[1975.]]. U fizici je najpoznatiji po otkriću pravila čestičnog ponašanja, poznatih i kao Alagina izborna pravila, odnosno Alagina pravila, a koja se odnose na [[Beta-čestica|beta-]] i [[Gama-čestica|gama-prijelaze]] pri jakim izobličenjima [[čestica|čestičnih]] [[putanja|orbitala]]. Ubrzo nakon tog velikog otkrića (K-izborna pravila), Alaga je sam otkrio jedan novi asimptopski <!-- asimptotski? -->tip izbornih pravila u deformiranim jezgrama i objavio ga u američkom znanstvenom časopisu ''Physical Review''. Ta dva otkrića spadaju među najcitiranije publikacije hrvatskih znanstvenika u svjetskoj znanstvenoj literaturi pod nazivom ''Alaga rules''. Otklonivši mnoge primamljive ponude iz vodećih svjetskih znanstvenih centara odabrao je Zagreb za mjesto svog stalnog znanstvenog i nastavnog angažmana. Bio je pionir teorijske fizike atomskih jezgara i učitelj generacija teorijskih fizičara.
| |||