Razlika između inačica stranice »Ksaver Šandor Gjalski«

Opisao političko djelovanje, i odustajanje od ideje jugolslavenstva. Izbacio navod (može li ga se uopće provjeriti) iz Srbobrana, jer ako je i točan daje samo jednu efemeralnu crticu iz njegova političkog života.
(navode iz Novakove knjige dodao)
(Opisao političko djelovanje, i odustajanje od ideje jugolslavenstva. Izbacio navod (može li ga se uopće provjeriti) iz Srbobrana, jer ako je i točan daje samo jednu efemeralnu crticu iz njegova političkog života.)
[[Datoteka:Sandor Gjalski Echo 1890.jpg|mini]]
U hrvatskoj književnosti javlja se prvi put u listu ''[[Vienac]]'' [[1884]]. godine pripovijetkom ''Illustrissimus Battorych'', uzevši književni pseudonim Ksaver Šandor Gjalski po majčinu ocu. Jedno će vrijeme, zajedno s [[Milivoj Dežman|Milivojem Dežmanom]], biti urednik lista [[Vienac]]. Vrhuncem njegova stvaralaštva smatra se djelo ''[[Pod starimi krovovi]]'' ([[1886]].). No značajni su svakako i njegovi romani ''[[U novom dvoru]]'' te ''[[Na rođenoj grudi]]''. Pored njih piše i politički roman ''[[U noći]]'' te tri povijesna romana: ''[[Osvit]], [[Za materinsku rieč]]'' i ''[[Dolazak Hrvata (Gjalski)|Dolazak Hrvata]]''. Svakako treba spomenuti i djela: ''[[Iz varmegjinskih dana]], [[Diljem doma]], [[Tri pripoviesti bez naslova]], [[Janko Borislavić]], [[Biedne priče]], [[Gjurgjica Agićeva]], [[Male pripoviesti]], [[Radmilović]], [[Ljubav lajtnanta Milića i druge pripovietke]], [[Sasma neobični i čudnovati doživljaji illustissimusa Šišmanovića]]''. Pored [[roman]]a pisao je i književne članke, filološke oglede te političke i povijesne rasprave. U dva mandata bio je predsjednik [[Društvo hrvatskih književnika|Društva hrvatskih književnika]], a [[1903]]. godine izabran je za počasnog člana [[JAZU]]-a.
 
Godine 1905. Gjalskogi je "iz ozbiljnih švedskih književnih krugova" bio predložen za dobitnika Nobelove nagrade za književnost (te ju je godine dobio [[Henryk Sienkiewicz]]).<ref name=":0" />
 
=== Politički život ===
Gjalski se od mladosti zanimao za politička zbivanja, premda je razmjerno često mijenjao politička stajališta. Jedno je vrijeme, prije Rakovičkog ustanka, bio blizak s [[Eugen Kvaternik|Eugenom Kvaternikom]], a potom s biskupom [[Josip Juraj Strossmayer|Strossmayerom]] te je čak "neko vrijeme bio blizak sveslavenstvu."<ref name=":0">{{Citiranje knjige|title=Povijest hrvatske književnosti. Između Pešte, Beča i Beograda. Svezak II.|author=Slobodan Prosperov Novak|authorlink=|coauthors=|origdate=|date=2004|chapter=|chapterurl=|editor=|url=|format=|edition=|language=|pages=119|publisher=Marjan tisak d.o.o.|location=Split|others=|quote=|accessdate={{subst:TRENUTAČNIDAN}}. {{subst:TRENUTAČNIMJESECIME}} {{subst:TRENUTAČNAGODINA}}.|isbn=953-214-209-6|id=}}</ref> U politički se život djelatno uključuje [[1906]]. kada biva izabran za zastupnika u Hrvatskom saboru. U vremenu od [[1909]]. do [[1920]]. godine na dužnosti je velikog župana [[Zagrebačka županija|Zagrebačke županije]]. Nedugo nakon što je Hrvatska ušla u državnu zajednicu sa Srbima, Gjalski je razumio kako je to za Hrvate, kao i za druge nesrpske narode, bio pogrješan politički odabir. O tome je već 1925. pisao u knjizi "Pronevjereni ideali". Preminuo je [[9. veljače]] [[1935]]. godine u rodnim Gredicama. Njemu se u čast održava manifestacija [[Dani Ksavera Šandora Gjalskog]], na kojem se dodjeljuje i istoimena nagrada, [[nagrada Ksaver Šandor Gjalski|nagrada "Ksaver Šandor Gjalski"]].
<references />
U politički život uključuje se [[1906]]. godine kada biva izabran za zastupnika u Hrvatskom saboru. [[1909]]. u zagrebačkom hotelu ''Rojal'' je bila manifestacija zbog izlaska iz tamnice prve grupe oslobođenih za [[Veleizdajnički proces|veleizdaju]]. Od narodnih zastupnika bio je i Đalski, koji je po pisanju zagrebačkog [[Srbobran (novine)|Srbobrana]], rodoljubnim krasnim govorom pozdravio ''borce naše i mučenike''. <ref>{{Cite book|last= |first= |authorlink= |title= Србобран, бр. 209., Десет од оптужбе ријешених Срба на слободи|year= 1909.|url= |publisher= |location= Загреб|id= }}</ref> U vremenu od [[1909]]. do [[1920]]. godine na dužnosti je velikog župana [[Zagrebačka županija|Zagrebačke županije]]. Preminuo je [[9. veljače]] [[1935]]. godine u rodnim Gredicama. Njemu se u čast održava manifestacija [[Dani Ksavera Šandora Gjalskog]], na kojem se dodjeljuje i istoimena nagrada, [[nagrada Ksaver Šandor Gjalski|nagrada "Ksaver Šandor Gjalski"]].
 
=== Ostalo ===
== Izvori ==
*{{moljac|gjalski.htm}}
{{izvori}}<references />
 
== Vanjske poveznice ==
{{Wikizvor autor}}
110

uređivanja