Slavonsko-srijemski podolac: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja
Nema sažetka uređivanja
Redak 7:
Kasnozrela je pasmina, vrlo otporna i vrlo izdržljiva. Živahne su naravi, ali u doticaju s čovjekom plaha i nepovjerljiva, a ponekad i nervozna.<ref name=agroklub/>
 
Čvrsta je kostura i nogu, "suhih" izraženih zglobova, poneštoumjereno otvorenih pigmentiranih papaka<ref name=PPLP/>, s blago spuštenom zdjelicom slabo do umjereno popunjenom mišićjem. Bikovi su visine oko 140 cm, a krave su visoke oko 130 cm. Boja slavonsko - srijemskog podolca je sivobijela do tamnosiva, često s tamnijom pigmentacijom plahtice vrata i glave, pri čemu je zamjteljivazamjetljiva kod bikova, te veći tamni koluti oko očiju.<ref name=agroklub/> Telad su žućkasto smeđa.<ref name=PPLP/> Tamno pigmentirani (crni) su gubica, sluznica očiju i papci. Vime je općenito maleno<ref name=agroklub/>, visoko vezano i obraslo bijelim dlakama.<ref name=PPLP/> Prepoznatljivi rogovi su glavna značajka.<ref name=agroklub/> Pri korijenu su svijetli, a od polovice ka vrhu tamni.<ref name=PPLP/> Izrazito su dugi, često koso položeni s vrhovima koji strše na stranu. Raspon među vrhovima je velik i tvori oblik lire. Drugi tip rogova koji se javlja su oni postavljeni više okomito, vrhova povinutih unatrag i tvore oblik [[vile|vila]]. Krava je uz tele uvijek, a njih i do 20 ili 30 krava je s jednim bikom.<ref name=agroklub/> Bikovi su teški od 500 do 800 kg, a krave od 400 do 600 kg. Glava je duguljasta i uska. Njuška je srneća. Kratka su i plosnata vrata. Leđa su ravna i čvrsta. Lopatica je dobro povezana. <ref name=PPLP/>
 
NijeSlavonsko-srijemsko podolsko govedo nije ni malo izbirljivo u pogledu hrane. Hranidbeni prohtjevi su mu vrlo skromni pa ga se većim dijelom godine drži na paši. Logično, boljim hranjenjem brže napreduje. Također nije zahtjevno što se tiče higijene i smještaja. Jedino ju se zimi zatvaralo u prostore koje ga štiti od oborina, npr. neku štalu, nadstrešnicu. Tad ga se hrani [[sijeno]]m uz dodatak zrnja [[žitarica]].<ref name=agroklub/>
 
== Namjena ==
Redak 17:
Broj primjeraka dosta je opao u 20. stoljeću. 2013. godine broj je spao tek na 15-ak uzgajivača, kod kojih je prema
službenim podacima [[Hrvatska poljoprivredna agencija|HPA-a]] 13 bikova, 171 krava i 126 grla ženskog podmlatka od kojih su 34 grla do godinu dana a 92 grla preko godine dana starosti. 2008. godine osnovana je ''Udruga uzgajivača slavonsko srijemskog podolca'' sa sjedištem u Slavonskom Brodu, te uskoro i uzgojno udruženje u Ministarstvu poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja.<ref name=agroklub/><ref>[https://www.agroklub.com/baza-stocarstva/govedarstvo/slavonsko-srijemski-podolac-13/ Agroklub] ''Slavonsko srijemski podolac'' (pristupljeno 8. travnja 2020.)</ref> 2017. godine ostala je 201 krava, od čega su 72 u Brodsko-posavskoj županiji, a na Gajni je otprilike trećina svih hrvatskih nacionalnih uzgajivača.<ref name=agrobiz/>
Javna ustanova [[Park priroda Lonjsko polje]] 2004. godine kupila je iz Centra za reprodukciju u stočarstvu u Križevcima osnovno stado od 19 krava, 1 bika i 1 telića. Godišnji prirast prodaje zainteresiranim uzgajivačima i lokalnom stanovništvu. U programu ''Uzgojni program slavonsko-srijemsko podolskog goveda'' u sklopu Nacionalne strategija i akcijski plan zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti (NN143/08) i Strategije i akcijskog plana zaštite prirode Republike Hrvatske za razdoblje od 2017. do 2025. godine (NN 72/17), čiji je sprovoditelj Javna ustanova Park prirode Lonjsko polje, odgovorna ustanova za praćenje provedbe ''Središnji savez uzgajivača slavonsko-srijemskog podolca'' i suradnici na provedbi Ministarstvo poljoprivrede RH, Brodsko ekološko društvo i lokalno stanovništvo na području Parka prirode Lonjsko polje, određeno je zaštita, očuvanje i povećanje brojnosti (osobito rasplodnih krava i bikova) izvorne i zaštićene pasmine slavonsko-srijemskog podolskog goveda, očuvanje tradicionalnog oblika poljoprivredne proizvodnje koju karakterizira «…arhetipski način stočarenja s miješanim krdima svinja, stadima konja, krava, gusaka i drugih domaćih životinja » te obogaćivanje tržišta zdrave hrane marketinškim konceptom dodane vrijednosti koja proizlazi iz fenomena slobodne ispaše i danas na tržištu nosi konotaciju «zdrave hrane». Dio prezentacije u sustavu posjećivanja Parka prirode Lonjsko polje je edukativni program o vrijednosti izvorne pasmine i matičnog stada slavonsko-srijemskog podolskog goveda.<ref name=PPLP>[https://pp-lonjsko-polje.hr/programi/uzgojni-program-za-slavonsko-srijemsko-podolsko-govedo/ Park prirode Lonjsko polje] ''Uzgojni program slavonsko-srijemsko podolskog goveda'' (pristupljeno 8. travnja 2020.)</ref>
 
== Izvori ==