Hrvatski narodni sabor Bosne i Hercegovine: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja |
|||
Redak 57:
Temeljem zaključaka Hrvatskog narodnog sabora BiH, hrvatski član Predsjedništva BiH [[Ante Jelavić]] 6. prosinca 2000. godine podnosi Ustavnom sudu BiH zahtjev za ocjenu ustavnosti pojedinih odredbi Izbornih pravila i propisa ("Barry-evi amadmani") po kojima se biraju izaslanici za Dom naroda FBiH i BiH iz reda hrvatskog naroda, dopunjen 22. prosinca 2000. godine s prijedlogom za izdavanjem privremene mjere, ali taj zahtjev Ustavni sud BiH odbacuje preglasavanjem zbog navodne nenadležnosti u tom predmetu.
Nakon trećeg zasjedanja Hrvatskog narodnog sabora BiH održanog 3. ožujka 2001. godine u [[Mostar
U prvoj polovici 2002. godine HDZ BiH i stranke okupljene u okrilju Hrvatskog narodnog sabora BiH ne potpisuju tzv. [[Sarajevski sporazum o ustavnim promjenama]]<ref>[http://www.hrt.hr/arhiv/2002/03/27/HRT0008.html] - Sarajevski sporazum o ustavnim promjenama</ref> koji je predložio Visoki predstavnik za BiH Wolfgang Petritsch, a prihvatio ga je predstavnik Alijanse za promjene [[Krešimir Zubak]], nakon toga hrvatski zastupnici iz stranaka Hrvatskog narodnog sabora BiH odbacuju Petritschove amandmane<ref>[http://www.hrt.hr/arhiv/2002/04/19/HRT0057.html] - Petritschovi ustavni amandmani - Arhiv HRT</ref>na Ustav FBiH uobličene na temelju tkz. Sarajevskog sporazuma u Parlamentu FBiH, pa ih je Visoki predstavnik za BiH Wolfgang Petritsch nametnuo svojom odlukom i tako ugrozio jednakopravnost i omogućio diskriminaciju hrvatskog naroda u FBiH i BiH.
Predsjednik predsjedništva Hrvatskog narodnog sabora je bio [[Ante Jelavić]], predsjednik [[HDZ BiH|Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine]] i tadašnji hrvatski član Predsjedništva BiH. Trojica dopredsjednika predsjedništva Hrvatskog narodnog sabora BiH su bili [[Zdravko Hrstić]] ([[Hrvatska stranka prava (Bosna i Hercegovina)|HSP BiH]]), [[Ante Pašalić]] ([[Hrvatska kršćanska demokratska unija Bosne i Hercegovine|
Hrvatski narodni sabor kao vrhovno tijelo Hrvata u Bosni i Hercegovini obnovljen je nakon devet godina u vrijeme političke krize u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] s ciljem da se spriječi [[Majorizacija Hrvata u Bosni i Hercegovini|majorizacija Hrvata u Bosni i Hercegovini]]. Dana 22. ožujka 2011., predsjednik [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine]] [[Dragan Čović]] i predsjednik [[Hrvatska demokratska zajednica 1990|Hrvatske demokratske zajednice 1990]] [[Božo Ljubić]] su nakon formiranja [[Vlada Federacije Bosne i Hercegovine|Vlade Federacije Bosne i Hercegovine]] najavili obnavljanje Hrvatskog narodnog sabora. Federalna vlada formirana je 17. ožujka, a u njoj nisu sudjelovale stranke kojima je većina bosanskohercegovačkih Hrvata dala glas, dva HDZ-a. Vladu su činili [[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine]], [[Stranka demokratske akcije]], [[Narodna stranka Radom za boljitak]] i [[Hrvatska stranka prava Bosne i Hercegovine]]. Predsjednici dvaju HDZ-ova su tu vladu nazvali nezakonitom.<ref>{{citiranje weba|url=http://www.vecernji.ba/vijesti/hrvatski-narodni-sabor-clanak-267874 |title=Hrvatski narodni sabor |prezime1=Medić |ime1=Marija |prezime2=Krešić |ime2=Zoran |izdavač=[[Večenji list]] |nadnevak=22. ožujka 2011. |pristupljeno=9. travnja 2013.}}</ref>
| |||