Italici: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja |
Nema sažetka uređivanja |
||
Redak 1:
'''Italici'''.- Kolektivni naziv za grupu ranih [[Indoeuropljani|indoeuropskih]] naroda naseljenih u II tisućljeću ili pred kraj II tisućljeća prije Krista dolaze i naseljavaju srednju i južnu [[Italija|Italiju]]. Jezično među njima razlikuju se dvije glavne grane, to su
*1) [[Latino-Falisci]] i Osko-Umbrijci ([[Oskičko-Umbrijski narodi]]). Falisci su obitavali na nevelikom području sjeverno i istočno od Rima i pod jakim utjecajem Etruraca, dok su njihovih gradovi [[Falerii]], [[Faliscus]] i [[Ferentinus]] kolonizirani od [[Rimljani|Rimljana]].
*2) [[Oskičko-Umbrijski narodi]] sastoje se od 4 glavne skupine, to su [[Osci]], [[Umbri]], [[Volsci]] (Volščani) i [[Piceni]], a podieljeni su po plemenima. Osci se sastoje od plemena [[Samniti]], [[Marrucini]], [[Paeligni]] i [[Vestini]], a rasprostranjeni su po središnjoj i južnoj Italiji, a usput asimiliraju i ne-indoeuropske skupine na koje su tamo naišli. U 5 stoljeću prije Krista oskički je najrasprostranjeniji u italskim zemljama. U prvoj polovici prvog milenijuma prije Krista [[Umbri]] su naseljen ina Jadranskoj obali sjeverno i zapadno od Picena, i u kontaktu su sa [[Etruščani]]ma. Drugi narodi njima jezičnoi srodni su [[Volsci]] (Volscii), [[Paeligni]] (Peligni), [[Piceni]] i [[Aurunci]]. Volsci žive uz [[Tirensko more]] i južno od Rima i često se spominju u latinskim izvorima. Plemena kao što su [[Marsi]], [[Ekvi]] (Aequi), [[Hernici]] i [[Sabini]] iz središnje Italije također su pripadala Volščansko-Umbrijskoj podgrupi. Blizina Rima utjecala je da su Umbri veoma brzo došli do latinski utjecaj. Pleme što ga znamo pod imenom [[Aurunci]], ogranak su Volsca, a služili se aurunskim dijalektom. Najmanje jedno pleme porijeklom nije indoeuropsko, a pripada ovoj skupini naroda, to su italizirani [[Piceni]], '' 'djetlićev narod' '', koji su obožavali djetlića kao svetu životinju, a ime im dolazi od latinskog ''picus''= djetlić. Zbog svoga susjedstva sa Umbrima, picenski postaje italskim jezikom. nakon što su Piceni asimilirani od Umbra i Rimljana u 2 stoljeću prije Krista, njihov jezik kompletno nestaje.
== Kultura ==
Italici su bili poljodjelci i pastiri, ruralno stanovništrvo koje u patrijarhatu živi po selima a plemena imaju i svoje svete životinje, od kojih je najpoznatija rimska vučica. Tijekom Bakrenog doba u području planina [[Colli Albani]], što su ga Rimljani nazivali ''Albanus Mons'', i upravo južno od ušća [[Tiber]]a, živjeli su italski Latini, plemena što će sredinom 8 stoljeća prije Krista na [[Palatin]]u u močvarnoj depresiji što okružuje rijeku osnovati grad [[Rim]] (Roma). Grad i teritorij naseljen Latinima postupno će se širiti kroz kraljevski period između 753 i 510 prije Krista, pod vodstvom svojih sedam kraljeva
== Jezici ==
Redak 10:
[[Italski jezici]] spadaju u indoeuropsku jezičnu porodicu. Dijele se na oskičko-umbrijske i latinsko-faliskičke jezike.
Oskički jezik se govorio na jugu Italije, u [[Lukanija|Lucaniji]], [[Apulija|Apuliji]] i [[Brutija|Brutiji]]. Najstariji natpisi na tom jeziku su [[Cippus Abellanus]] i [[Tabula Bantina]]. Najstariji natpis na umbrijskom jeziku pronađen je sjeveroistočno od Rima u [[Gubbio|Gubbiu]], a potječe iz 3. st. pr. Kr.
Na Fibuli Praenestini pronađen je najstariji natpis na latinskom jeziku. Na nju je ugravirano: MANIOS MED FHEFHAKED NVMASIOI tj. na klasičnom latinskom Manius me fecit Numerio (Manije me napravio za Numerija). Također u najstarije spomenike latinskog jezika spadaju Lapis niger, Duenov natpis i Zakonik XII ploča (Leges XII Tabularum).
| |||