Bugojno: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Redak 123:
[[Datoteka:Napad na Bugojno.jpg|300px|mini|[[Napad Armije BiH na Bugojno]], 18. srpnja 1993.]]
Sljedećeg dana počeo je opći [[Napad Armije BiH na Bugojno|napad Armije BiH]] na Bugojno. Sukob se odvija na svim dijelovima općine Bugojno. Muslimanske snage, iako višestruko brojnije, bile su slabije naoružane, ali su pomoć dobivali preko međunarodnih snaga koje su morale odigrati promatračku ulogu i razdvajati zaraćene strane. Tim su kanalima dostavljani oružje i krijumčareni [[mudžahedini]]. Bolje opremljeni HVO dobio je udarac s leđa. Nepripremljen na napad s leđa od saveznika, imao je lošiji taktički raspored i opadajući borbeni moral, zbog odsječenosti od drugih hrvatskih enklava i Hrvatske pod tihim sankcijama, čime je ubrzo počeo gubiti bitku za Bugojno. U [[Vrbanja (Bugojno, BiH)|Vrbanji]], gdje je rat i počeo, vojnici HVO-a su tijekom nekoliko dana sukoba počinili [[Masakr u Vrbanji|masakr]] nad 45 muslimanskih civila<ref>[http://www.klix.ba/vijesti/bih/bugojno-obiljezena-19-godisnjica-zlocina-u-vrbanji/120729078 Bugojno: Obilježena 19. godišnjica zločina u Vrbanji]</ref>. Kroz desetak dana HVO gubi selo po selo, ulicu po ulicu, i ubrzo dolazi u situaciju da biva prisiljen napustiti prostor općine Bugojno. Dana [[27. srpnja]] dolazi do potpunog sloma i vojnog poraza HVO-a te u strahu od odmazde masa od više tisuća bugojanskih Hrvata, vojnika i civila, napušta teritorij općine Bugojno. Sve je dovršeno [[28. srpnja]] 1993. godine. Bošnjačka vojska zauzima grad, u borbama je poginulo 90 pripadnika HVO-a, najmanje 80 civila, na strani Hrvata bilo je najmanje 40 ratnih zarobljenika, oko 350 Hrvata je završio u logorima. Počinje egzodus oko 15 tisuća hrvatskih civila. ABiH je 2.000 Hrvata zatočio u deset logora u kojima su ih zlostavljali i ubijali. Ne zna se sudbina odvedenih 19 najvišepozicioniranih hrvatskih vojnih i civilnih dužnosnika.<ref>[https://narod.hr/svijet/bugojno-21-godisnjica-organiziranih-zlocina-armije-bih-protjerivanja-hrvata narod.hr] Piše: am . 27. srpnja 2014. ''Bugojno: 21. godišnjica organiziranih zločina Armije BiH-a i protjerivanja Hrvata'' (pristupljeno 29. srpnja 2017.)</ref> Tek je dio tijela nestalih godinama kasnije pronalažen na više lokacija. <ref>[https://narod.hr/svijet/zapovjeniku-armije-bih-za-zlocin-nad-hrvatima-u-logoru-u-bugojnu-4-godine-zatvora narod.hr] Piše: dg - 29. siječnja 2015. ''Armija BiH: Za mučenja i ubojstva Hrvata u logoru u Bugojnu samo 4 godine zatvora'' (pristupljeno 29. srpnja 2017.)</ref>
Tijekom rata bugojanska rimokatolička crkva,
Velikošnjački agresori uništavali su sve katoličko. Grobljanska kapela sv. Ivana Krstitelja i groblje su teško oštećeni i srušeno je 180 nadgrobnih ploča. Pripadnici muslimanskih postrojbi podmetnuli su eksplozivnu napravu koja je uništila vitraje i vanjski zid župne crkve sv. Ante Padovanskog.<ref>[https://hrvatskonebo.org/2019/04/17/galerija-slika-predsjednik-izbliza-srusene-i-ostecene-katolicke-crkve-i-vjerski-objekti-u-bih-od-1991-1995-sruseno-i-devastirano-od-postrojbi-alijine-tzv-armije-bih/ Hrvatsko nebo] Daran: ''GALERIJA SLIKA “PREDSJEDNIK IZBLIZA”: Srušene i oštećene katoličke Crkve i vjerski objekti u BiH od 1991. – 1995. Srušeno i devastirano od postrojbi Alijine tzv. Armije BiH.'' , 17. travnja 2019. (pristupljeno 6. svibnja 2019.)</ref> Velikobošnjačkim divljanjem i nasiljem islamističkih ekstremista u ratu 1990-ih i poslije rata, dizanjem u zrak velebne crkve, od grabeži i paleži i uništavanjem svega što je činilo od Bugojna ''Mali Rim'', a što nije imalo sveze s ratom, jer to nisu bili vojni ciljevi, otišla je u zrak i sva prijeratna baština, zbog čega je Bugojno već onda postao grad koji propada, što je proces koji se nastavlja sve do danas.<ref>(boš.) [https://www.bugojno-danas.info/boss-bugojno-bugojno-je-grad-koji-propada/ Bugojno Danas] Safet Idrizbegović: ''BOSS Bugojno: Bugojno je grad koji propada'', 20. prosinca 2015. (pristupljeno 9. travnja 2020.)</ref>
Logori za bugojanske Hrvate bili su najgori u BiH.<ref>[https://narod.hr/kultura/22-srpnja-1993-bugojno-zasto-se-suti-da-logori-bugojanske-hrvate-bili-najgori-bih narod.hr] Piše: Petar Horvatić - 22. srpnja 2017. ''22. srpnja 1993. Bugojno – zašto se šuti da su logori za bugojanske Hrvate bili najgori u BiH?'' (pristupljeno 29. srpnja 2017.)</ref>
| |||