Inačica od 10. travnja 2020. u 12:55 uredi Rovoobob (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici 12.236 edits uklanjanje izmjene 5499158 suradnika 95.168.121.21 (razgovor) Oznaka: uklanjanje ← Starija izmjena		Inačica od 10. travnja 2020. u 13:01 uredi ukloni ovu izmjenu Rovoobob (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici 12.236 edits mNema sažetka uređivanja Novija izmjena →
Redak 2: {{dz\|[[Homer (geologija)]]}} [[Datoteka:Homere.jpg\|mini\|desno\|<big>'''{{polytonic\|Ὅμηρος}} (Homer)'''</big>]] '''Homer''' ([[grčki jezik\|grč.]] '''{{polytonic\|Ὅμηρος}}''' / '''Hómēros''') je bio legendarni [[Grčka\|grčki]] [[pjesnik]], za kojega se ne zna točno kada je živio, pretpostavlja se u 7. i 8. st. pr. Kr., jer su tada dovršeni njegovi [[ep\|epovi]] ''[[Ilijada]]'' i ''[[Odiseja]]''. Ime mu se pučkom etimologijom povezivalo sa sljepoćom – grč. {{polytonic\|ὁ μὴ ὁρῶν}}, ''ho mè orōn'' znači "onaj koji ne vidi". Kao što poznati [[epigram]] tvrdi, mnogi se gradovi natječu da bi ih se priznalo kao mjesto njegova rođenja: [[Izmir\|Smirna]], [[Rodos (grad)\|Rodos]], [[Kolofon]], [[Salamina (grad)\|Salamina]], [[Hij]], [[Arg (grad)\|Arg]] i [[Atena (grad)\|Atena]]. Zamišljalo ga se kao starog, siromašnog i slijepog pjesnika koji je putovao i živio od recitiranja svojih pjesama. No uzevši u obzir Homerovo živopisno opisivanje, malo je vjerojatno da je doista bio slijep. Također, često se u antičkim djelima govorilo o "Slijepcu s Hija". Na tom je [[otok]]u postojao svojevrstan kult, takozvana ~~porodica~~obitelj Homerida koja je širila Homerova djela. Izvjesni su istraživači sumnjali u [[Homersko pitanje\|Homerovo postojanje]]. == Jezik i stil ==▼ ▲== Jezik i stil == [[Datoteka:Rembrandt Harmensz. van Rijn 061.jpg\|mini\|Rembrandt: Homer]] Line 14 ⟶ 15: Svi su epski pjesnici poslije Homera pjevali istim jezikom. Ti epovi obiluju formulaičnim načinom izražavanja. Uz stalne epitete (brzonogi [[Ahilej]], volooka [[Hera]], egidonoša [[Zeus]], sjajnošljemac [[Hektor]], sjajnooka [[Atena (mitologija)\|Atena]], daljnometni [[Apolon]], silni [[Agamemnon]], ljepoobrazna Briseida...), vrlo su česte poredbe koje opisuju događaje, produbljuju ih i rasvjetljavaju mnoštvo pojedinosti. Također se i brojni stihovi ponavljaju i u nekoliko pjevanja. U Homerovu jeziku postoji desetak glagola koji znače "gledati" te brojni atributi za opisivanje mora i bitke, a također su česti motivi gozbe, žrtve, ~~sahrane~~pokopi i naoružavanja. Pjesnik retardacijama postiže usporavanje radnje unutar epova te brojnim epizodama priprema nove događaje - bitke i borbe. Sam je njegov stil, kako kaže [[Platon]] u svojem djelu "''Država"'' na pola puta između pripovjedne književnosti i [[drama\|drame]]. Ti su epovi naslijedili od starog usmenog epa veliku ulogu govora, a također je i česta prstenasta kompozicija u kojoj se govor na posljetku vraća na temu kojom je i počeo. Godine [[1354]]. [[Francesco Petrarca]] bješe dobio rukopis Homerovih djela i na svoj je trošak potaknuo prijevod Homerovih djela na [[latinski jezik]]. To je učinio Leoncije Pilat (Leontius Pilatus) u [[Giovanni Boccaccio\|Boccacciovom]] domu u [[Firenca\|Firenci]]. Djela je preveo doslovno, u obliku latinskoga proznog teksta. Homerova je djela na grčkome jeziku u [[Venecija\|Veneciji]] prvi tiskao [[Aldo Manuzio]] te ga tako učinio dostupnim talijanskom narodu. Line 88 ⟶ 89: Homerova su, dakle, najvjerojatnije, ova djela: * '''[[Ilijada]]''' * '''[[Odiseja]]''' * '''[[Tebaida]]''' Današnja kritika (oslanjajući se na [[Herodot\|Herodota]]) osim „Ilijade” i „Odiseje” kaže da je samo još „Tebaida” Homerovo djelo. Počinje slično kao i „Ilijada” i „Odiseja”, invokacijom [[Muza\|Muze]]: :„Tebaida” - ''Arg mi, boginjo, pjevaj ožednjeli odakle vođe...''~~<br>~~ :„Ilijada”    - ''Srdžbu mi, boginjo, pjevaj Ahileja Peleju sina...''~~<br>~~ :„Odiseja” - ''O junaku mi kazuj, o Muzo, o prometnom onom...'' == Homersko pitanje ==

Homer: razlika između inačica