Tuzlići: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Soljenko (razgovor | doprinosi)
Nema sažetka uređivanja
Soljenko (razgovor | doprinosi)
Redak 4:
Tuzlići vode korijene od Cvjetka [[Altomanović]]a, gospodara [[Usora i Soli|Usore i Soli]]. Njegov brat, župan [[Nikola Altomanović]] držao je Užički kraj. Osmanlije osvajaju taj dio Bosne i Cvjetko [[islamizacija|prelazi na islam]] te mu potomci dobijaju muslimanska imena. Primanje Osmanlijama podobna islama Cvjetkovi su potomci sačuvali svoja imanja, čak i povećali. U osmanskim vremenima prezimena nisu bila trajna, nego je postojalo po očinstvu pa je "prezime" postojalo samo jedno pokoljenje. nastajala po imenu i naslovu oca (npr. Omerović, a ako je Omer otišao na [[hadž]], djeca su bila Hadžiomerović). Od Altomanovića u Solima su nastale obitelji [[Zaimovići|Zaimovića]], [[Muradbegovići|Muradbegovića]] i Tuzlića. Tuzlićima geneza seže od Altomanovića, Tosunovića, Osmanpašića, Muradbegovića pa do Tuzlića. Kapetani tuzlanske [[kapetanija (Osmansko Carstvo)|kapetanije]], bili su iz obitelji Tuzlića, a kapetanska dužnost bila je nasljedna.<ref name="Tuzlići"/>
 
Obitelj je dala nekoliko poznatih pripadnika. Zapovjednik Beograda i tuzlanski namjesnik bio je [[Šerif Osman-paša Tuzlić|Šerif Osman-paša]], sin Topal Osman paše. Šerif Derviš Hasan-beg, sin Šerifa Osman-paše bio je tuzlanski kapetan i 1787. izgradio je kamenu [[Tuzlanska tvrđava|tuzlansku tvrđavu]]. Kapetansko nasljedstvo išlo je s oca na sina, pa su kapetani redom bili Hasan-begov sin Derviš Ahmed-beg, pa Ahmed-begov sin Sulejman-beg te zatim drugi sin Murad-beg. Godine 1805. umro je Murad-beg, a kapetaniju je preuzeo Sulejman-begov sin Mahmud-beg. Zbog revnosti na poslu [[Mahmud-beg Tuzlić|Mahmud-beg]] stekao je čin/naslov [[paša|paše]] i svi su ga zvali Tuzla-paša ili Mahmud-paša Tuzlo, i otad njegovi nasljednici Tuzlići. Dok je još bio živ kapetaniju je 1833. predao sinu Osman-begu koji ju je vodio samo dvije godine, jer već 1835. su ukinute.<ref name="Tuzlići"/> Muslimanski čelnici u Bosni pobunili su se protiv sultana i [[Tanzimat|reforma]]. Pobunu je predvodio [[Mahmud-paša Tuzlić]]. Sultan je 1850. poslao islamiziranog Vlaha [[Omer-paša Latas|Omer-pašu Latasa]] ugušiti pobunu i srediti stvari. Pobunu je pogušio, vođe pobio ili uhitio. U lance je dao staviti Mahmud-pašu, Mahmud-pašinu rodbinu i istomišljenike te ih sproveo do Sarajeva, pa do Carigrada i konočno na otok Rodos. Latas je zaplijenio veliki imetak Tuzlića.<ref name=trnovac>(boš.) [https://radiokameleon.ba/2017/01/11/tuzla-za-pocetnike-kako-je-nastalo-groblje-trnovac-kako-je-izgradena-kapela-svetog-velikomucenika-georgija-na-trnovcu/ Radio Kameleon] Bahrija Habul: ''Tuzla za početnike: Kako je nastalo groblje Trnovac – Kako je izgrađena kapela Svetog Velikomučenika Georgija na Trnovcu'', 11. siječnja 2017. (pristupljeno 26. veljače 2020.)</ref> Mahmudov sin Osman-beg vratio se iz zatočeništva 1864. i obnovio očevu kuću i poznati [[Tuzlića konak]], koji se nalazio na lijevom uglu današnje Bankerove i ul. Matije Gupca, gledano od Jale. Osman-bega su naslijedili sinovi Mehmed-beg i Šemsi-beg, te kćeri Zuhra, [[TahirTahira-hanuma Tuzlić|Tahire]] i Hafize. Oca Mehmed-bega naslijedili su [[Bakir-beg Tuzlić|Bakir-beg]] i njegova polusestra Hanife Šahzima. U Bakira su bile četiri kćeri: Rašida, Lebiba, Šemsa i Faketa (Ifaket). Faketa je bila u neuspjelom braku sa [[Sead-beg Kulović|Sead-begom Kulovićem]] i poslije se udala u Banju Luku. Tahira-hanuma Tuzlić udala se za Bećir-bega [[Gradaščević]]a, poznat po [[vakuf Bećir-bega Gradaščevića|vakufu]]). Poznata je po tome što je othranila [[Osman Vilović|Osmana Vilovića]] (budućeg gradonačelnika) koji je rano ostao bez roditelja. [[Bakir-beg Tuzlić]] bio je dopredsjednik prve muslimanske stranke MNO. Sin Mahmud-begova brata Murad-bega [[Šemsi-beg Tuzlić]] je imao gradsko imanje s više kuća obzidanih visokim zidom, od Pasarele do Kazan Mahale. Nasljednici su njegov dvor 1919. prodali [[HKD Napredak|hrvatskom društvu Napredak]]. Napretkovci su dogradili toranj i salu za kazališne i filmske predstave. Poslije Drugoga svjetskog rata tu je otvoreno kino Proleter, zatim adaptirano i od 1953. u nj se uselilo [[Narodno kazalište Tuzla]]. Prezimena Tuzlić među muškarcima danas više nema.<ref name="Tuzlići"/>
 
Obitelji Tuzlića obiteljske je kuće od dolaska Austro-Ugarske gradilo poduzeće mjesnih Talijana [[Kompanija Cordignano i Candotti]].<ref name="kameleon">(boš.) [http://radiokameleon.ba/2017/04/09/tuzla-za-pocetnike-ko-je-sta-projektovao-gradio-u-tuzli/ Radio Kameleon] Autor Mario Vranješ. Piše Bahrija Habul. ''Tuzla za početnike: Ko je šta projektovao i gradio u Tuzli''. 9. travnja 2017. (pristupljeno 28. studenoga 2017.)</ref>