Razlika između inačica stranice »Luterani«

Dodano 78 bajtova ,  prije 1 godinu
m
Luteranizam zagovara [[Doktrina|doktrinu]] opravdanja "samo po milosti kroz vjeru i na temelju [[Biblija|Svetog pisma]]", uzimajući Sveto pismo kao konačni autoritet u svim pitanjima vjere. Ovakav nauk je u direktnoj suprotnosti s naukom Katoličke Crkve, definiranim na [[Tridentski sabor|Tridentskom saboru]], koji kaže da autoritet u pitanjima vjere dolazi iz pisane Božje objave (Sveto pismo), ali i usmene kršćanske predaje ([[Tradicija]]).
 
Nadalje, luteranizam prihvaća zaključke isključivo prva četiri [[Ekumenski sabor|ekumenska sabora]] koji su održani prije [[Crkveni raskol|1054.]] godine kada je kršćanska crkva još uvijek bila jedinstvena. Poput drugih kršćana, Luterani vjeruju u [[Trojstvo|Sveto Trojstvo]], da je [[Isus|Isus Krist]] [[Bog]] i čovjek, da su svi ljudi grešni od vremena [[Adam i Eva|Adama i Eve]] te da su ljudi spašeni Isusovom mučeničkom smrću na [[Križ (kršćanstvo)|križu]].
 
Središnja ideja luteranizma je vjerovanje da su ljudi spašeni milošću po vjeri zbog Isusa Krista.
 
Glavne točke luteranske [[Bogoslovlje|teologije]] su sažete 1530. u djelu [[Philipp Melanchthon|Philipa Melanchthona]] pod nazivom Augsburška konfesija (lat. Confessio Augustana).
 
Za razliku od [[Kalvinizam|Kalvinista]], Luterani su zadržali mnoge [[Bogoslužje|liturgijske]] prakse i [[Sakrament|sakramentalna]] učenja predreformirane Crkve, s posebnim naglaskom na [[Euharistija|euharistiju]]. Luteranska teologija se u svom nauku razilazi od kalvinističke i po pitanjima [[Kristologija|kristologije]], svrhe Božjeg zakona, božanske milosti, koncepta svetih i [[Predodređenje|predodređenosti]].