Krimski Tatari: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja |
Nema sažetka uređivanja |
||
Redak 1:
[[Datoteka:Flag of the Crimean Tatar people.svg|mini|150px|desno|Zastava Krimskih Tatara]]
[[Datoteka:BlackSea1600 sh.svg|mini|150px|desno|Krimski
'''Krimski Tatari''' ([[krimskotatarski jezik|krim.]]: '''Qırımtatarlar''', Qırımlar ili Qırımlılar; [[ukrajinski|ukr.]]: '''Кримські татари''' ili Кримці / Krimci; [[ruski|rus.]]: '''Крымские татары''' ili Крымцы / Kr'imc'i); narod [[turkijski jezici|turkijske jezične]] skupine [[Altajski narodi|altajske porodice]] naroda, podrijetlom od tatarskih skupina pristiglih na poluotok [[Krim]] u sklopu Zlatne Horde tijekom 13. i 14. stoljeća.
Krimski Tatari ponešto se razlikuju od drugih [[Tatari|Tatara]], ujedno i onih koji žive u današnjoj [[Rusija|Ruskoj Federaciji]], pa iz istih razloga postoji opisni predložak da je riječ o Tatarima sa poluotoka Krima. U 14. stoljeću osnivaju vlastiti
== Populacija ==
Danas u [[svijet]]u živi najmanje 548
Vjerojatno preko 1 milijun Krimskih Tatara živi u [[Turska|Turskoj]], ali se veliki broj njih piše [[Turci]]ma, [[Grci]]ma i drugim narodnostima. Oko 150
Krimskih Tatara ima u gotovo svim istočnoeuropskim zemljama, uključujući [[Finska|Finsku]], [[Njemačka|Njemačku]], [[Litva|Litvu]], [[Bjelorusija|Bjelorusiju]], [[Poljska|Poljsku]], [[Mađarska|Mađarsku]]; zatim u posljednje vrijeme [[Italija|Italiju]], [[Portugal]], [[Španjolska|Španjolsku]], [[SAD]] i druge zemlje, ali se većina njih kao relativno malobrojna zajednica [[Asimilacija|asimilirala]] sa većinskom sredinom tih zemalja te se izjašnjava kao većinski stanovnik svake pojedine zemlje.
Redak 18:
Prvi stanovnici poluotoka [[Krim]]a imali su [[slaveni|slavensko]], [[goti|germansko]] i [[grci|romansko]] porijeklo. Gotovo svi prethodni stanovnici asimilirani su u malobrojnu ali snažnu tatarsku zajednicu, a naposljetku prihvaćaju i [[islam]]sku vjeru čime gube svoj prvotni kršćanski identitet. S tom činjenicom, Krimski Tatari s vremenom postaju specifičan i rasno vrlo raznolik narod, sa mnogo europskog elementa poput Bošnjaka u Bosni i Hercegovini, a [[Krim]] postaje jedan od centara napredne [[islam]]ske civilizacije gotovo u samom središtu [[Europa|Europe]].
Tijekom postojanja Krimskog
Zlatno doba Krimskih Tatara završava [[rusko-turski rat|rusko-turskim ratom]] (1676.
== Raseljavanje i povratak 1991. ==
U suštini svoje dobroćudne naravi Krimske Tatare u sljedećem razdoblju čeka teško razdoblje. Mnogi nakon aneksije izbjegoše na otomansko područje, a emigracije se nastavljaju i u 19. stoljeću nakon [[Krimski rat|krimskog rata]] (1853.
Povratak Krimskih Tatara na [[Krim]] uslijedit će tek uspostavom nezavisne [[Ukrajina|Ukrajine]]. Na Krim se vratilo manje od 248,000 Krimskih Tatara, a njihov politički predstavnik bio je [[Mustafa Džemilev]].
|