Krimski Kanat: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja
Nema sažetka uređivanja
Redak 1:
[[Datoteka:Crimean Khanate 1600.gif|minijatura|Krimski kanat oko 1600. godine, na vrhuncu moći i teritorijalnog opsega]]
 
'''Krimski kanatKanat''' ([[krimskotatarski jezik|krim.]]: ''Qırım Hanlığı, قريم خانلغى‎'' , [[ruski]]:''Крымское ханство'', [[ukrajinski]]:''Кримське ханство '', [[turski]]:''Kırım Hanlığı'') je bila [[država]] [[Krimski Tatari|Krimskih Tatara]] od [[1441.]] do [[1784.]] godine. Bio je to kanat, koji je najduže preživio raspad [[Zlatna Horda|Zlatne Horde]].<ref name="all empires">http://www.allempires.com/article/index.php?q=The_Crimean_Khanate</ref>
 
==Rani vladari==
Redak 8:
*poluotok [[Krim]] (izuzev južnog i jugozapadnog dijela i luka, koje je nadzirala [[Genova]])
*stepe južne Rusije i Ukrajine.
Nakon smrti Hadži Geraja uslijedila je borba za vlast njegovih sinova. U taj sukob se umiješalo [[Osmansko Carstvo]], pa su postavili Menlija Geraja za kana. Osmansko Carstvo je 1475. zauzelo kneževinu Teodoro i tri đenoveške kolonije . Od tada je kanat pod protektoratom Osmanskog Carstva. Obala Krima je postala osmanska provincija (sandžak), a ostatkom Krima i sjevernim stepama upravljali su kanovi.
Sultani su se odnosili prema kanovima više kao saveznicima, a ne podanicima. Kanove nisu birali u Carigradu, nego su samo odobravali postavljanje novog kana. Turci su priznavali legitimnost kanova po stepama kao potomaka [[Džingis-kan]]a. Kanovi su vodili svoju vlastitu vanjsku politiku, koja se znala razlikovati od politike OSmanskog Carstva. Odnosi između [[kan]]a i [[sultan]]a su bili predmet diplomatskih odnosa. Kanovi su kovali vlastiti [[novac]] i njihovo ime se spominjalo na molitvama petkom, a to su bila dva značajna elementa [[suverenost]]i. Nisu plaćali danak Osmanskom Carstvu, nego je OSmansko carstvo njima plaćalo za usluge tokom ratnih pohoda.
Savez krimskih Tatara i OSmanskog carstva je bio sličan savezu Poljske i Litve po značaju i trajnosti. Krimska [[konjica]] je postala nužna Turcima prilikom pohoda u Europi (Poljska i Mađarska) i Aziji ([[Perzija]]). [[Krimski Tatari]] su postali ovisni o [[plijen]]u, pa kada je počelo lagano nazadovanje OSmanskog carstva plijen se smanjio, pa je i Krimski kanatKanat nazadovao.
Menli Geraj je [[1502.]] pobijedio posljednjeg kana Velike Horde i tada je Horda prestala polagati prava na Krim. U 16. stoljeću, Krimski kanat je polagao pravo kao nasljednik Zlatne Horde, odnosno polagao je pravo na teritorije drugih kanata nasljednika Zlatne Horde, a posebno na [[Kazanski kanatKanat]] i na [[Astrahanski kanatKanat]]. Rivalstvo kanata omogućilo je Moskovskoj kneževini, a kasnije Moskovskoj Rusiji postati dominantna sila u regiji.
 
==Politički i ekonomski sustav ==
Giraji vode podrijetlo od [[Džingis-kan]]a <ref name="all empires"/> i takvo plemenito podrijetlo omogućilo im je potvrđivanje. Prema tradiciji stepe, vladar je legitiman samo ako može dokazati podrijetlo od Džingis-kana. Krimski Kanat nije slijedio osmansku ideologiju i sustav vlasti, nego je slijedio tradiciju horde. Kan je vladao uz pomoć plemićkih porodica [[beg]]ova. Nogaji su pripadali Astrahanskom kanatuKanatu do njegova pada [[1556.]] i tada su postali značajni u Krimskom kanatuKanatu.
 
Teritorij kanata je bio podijeljen među begovima, a ispod begova su bili mirze i plemićke obitelji. Odnos seljaka i stočara prema mirzama nije bio feudalan. Bili su slobodni, a islamski zakon ih je štitio od gubitka tih prava. Zemlja se zajednički obrađivala, a porez se razrezivao po selu. Porez je predstavljao desetinu poljoprivrednog proizvoda ili dvanaesti dio stoke. Za vrijeme posljednjeg kana izvršena je reforma prema turskom modelu.
Krimski zakon je bio baziran na tatarskom zakonu, [[islam]]skom zakonu i nešto stvari iz turskih zakona. [[Muftija]] je bio glavni [[svećenik]], koga je biralo lokalno svećenstvo. Muftijina uprava kontrolirala je veliku crkvenu zemlju. Osmanski sultan je postavljao kadijaaskera, koji je kontrolirao kanatske sudske jedinice, kojima su upravljale kadije. Kadije su teoretski ovisile o kadijaaskeru, ali praktički su ovisile o kanu i vođama klanova.
Vjerske manjine ([[Grci]], [[Armenci]], [[Krimski Goti]], [[Čerkezi]], Đenovežani, [[Krimski Karaiti]] i [[Židovi]]) živile su u gradovima i naseljima, često u odvojenim četvrtima. Imali su vlastite vjerske i sudske institucije.Nadzirali su financije i trgovinu, a plaćali su [[porez]] kao naknadu za nesluženje u vojsci. Nema dokaza da je bilo neke diskriminacije. Živjeli su kao krimski Tatari i govorili su njihov jezik.
Nomadski Tatari bili su [[stočarstvo|stočari]]. Krim je imao značajne trgovačke luke, kojima je roba išla preko Puta svile i izvozila se u Osmansko Carstvo i Europu. Krimski kanatKanat je imao mnoštvo životopisnih gradova sa karavanserajima, hanovima, trgovačkim četvrtima, [[mlin]]ovima.[[Krimski Tatari]] su sudjelovali u trgovini, poljoprivredi i zanatima. Na Krimu se proizvodilo mnogo vina, [[duhan]]a i voća. Tepisi su se izvozili u Poljsku, a [[nož]]evi su bili među najboljima na [[Kavkaz]]u. Međutim ipak najveći izvor prihoda je bio ratni plijen.
==Zlatno doba==
 
Krimski kanatKanat je bio jedna od najvećih sila u Istočnoj Europi do 18. stoljeća. Igrali su bitnu ulogu u obrani granica muslimanskog svijeta protiv Moskovske Rusije i Poljske. U procesu koji se zvao "žetva stepe" porobljavali su mnoge slavenske seljake i uzimali ratni plijen, od čega bi kanu pripadao dio od 10 do 20%. Ponekad je pohode predvodio kan, a mnogo puta su bili pojedinačni pohodi, od kojih je mnogo bilo i protiv volje kana.
Sve do početka 18. stoljeća kanat je bio uključen u veliku trgovinu [[roblje]]m u Osmanskom Carstvu i Bliskom istoku. Kefe je bila najpoznatija luka za trgovinu robovima. Postoje istraživači, koji procjenjuju da je oko 3 milijuna ljudi bilo odvedeno u roblje za vrijeme Krimskog kanataKanata. Jedan od najpoznatijih žrtava bila je Rokselana, koja je postala supruga Sulejmana Veličanstvenog. Konstantna opasnost od Tatara dovela je do stvaranja kozaka.
Tatari su obično napadali duž voda. Njihov glavni put prema Moskvi je bio od Perekopa, do [[Tula|Tule.]] Kada bi zašli dovoljno duboko, oko 100 do 200 kilometara u teritoriju okrenuli bi se i krenuli u pljačku i hvatanje robova. Rusija je mobilizirala do 65.000 vojnika u proljeće, što je bilo teško opterećenje za državu. Obala rijeke Oke blizu Moskve je bila posljednja linija obrane. [[Kozaci]] i mladi [[plemić]]i bi organizirali straže kako bi saznali za kretanje Tatara u stepi.
Krimski kanatKanat je imao i nekoliko puta saveze sa Poljskom-Litvom ili sa kozacima iz Poljske Litve protiv Moskovske Rusije. Područje oko koga se ratovalo bilo je jako značajno za Rusiju, jer je bilo plodnije područje na blažoj klimi.
Sa nazadovanjem Osmanskog Carstva i promjenom odnosa snaga u Europi započelo je i nazadovanje Krimskog kanataKanata. Iz osmanskih pohoda su se vraćali bez plijena praznih ruku, a tatarska konjica je imala velike gubitke kako su moderne europske vojske imale sve više jačih topova. Pri kraju 17. vijeka Rusija je postala previše snažna za krimske Tatare, pa više nisu mogli pljačkati kao nekad. Nisu mogli izvoditi pljačkaške pohode u Rusiji i Ukrajini. Ekonomske nevolje su dovele i do unutrašnje borbe za vlast. Pri kraju kanata i Nogaji su prestali podržavati kana.
U prvoj polovini 17. stoljeća [[Kalmici]] su osnovali [[Kalmički kanatKanat]] na donjoj Volgi i počeli su ratovati protiv Krimskog kanataKanata i Nogaja. Kalmički kanatKanat je postao ruska vazalna država i sudjelovao je u ruskim pohodima 17. i 18. stoljeća sa do 40.000 konjanika.
Ujedinjene ruske i ukrajinske snage napadale su u krimskim pohodima [[1687.]] do 1689. i u Rusko-turskom ratu (1735—1739). Rusi su tada uspjeli zauzeti dijelove Krima.
Za vrijeme posljednjeg kana Rusi su imali već veliki utjecaj u kanatu, a u kanatu je izbio građanski rat. [[Katarina Velika]] se umiješala u građanski rat 1783. i anektirala je Krim Rusiji.<ref>http://www.britannica.com/EBchecked/topic/143016/khanate-of-the-Crimea</ref>