Krimski Kanat: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja |
Nema sažetka uređivanja |
||
Redak 1:
[[Datoteka:Crimean Khanate 1600.gif|minijatura|Krimski kanat oko 1600. godine, na vrhuncu moći i teritorijalnog opsega]]
'''Krimski
==Rani vladari==
Redak 8:
*poluotok [[Krim]] (izuzev južnog i jugozapadnog dijela i luka, koje je nadzirala [[Genova]])
*stepe južne Rusije i Ukrajine.
Nakon smrti Hadži Geraja uslijedila je borba za vlast njegovih sinova. U taj sukob se umiješalo [[Osmansko Carstvo]], pa su postavili Menlija Geraja za kana. Osmansko Carstvo je 1475. zauzelo kneževinu Teodoro i tri đenoveške kolonije
Sultani su se odnosili prema kanovima više kao saveznicima, a ne podanicima. Kanove nisu birali u Carigradu, nego su samo odobravali postavljanje novog kana. Turci su priznavali legitimnost kanova po stepama kao potomaka [[Džingis-kan]]a. Kanovi su vodili svoju vlastitu vanjsku politiku, koja se znala razlikovati od politike OSmanskog Carstva. Odnosi između [[kan]]a i [[sultan]]a su bili predmet diplomatskih odnosa. Kanovi su kovali vlastiti [[novac]] i njihovo ime se spominjalo na molitvama petkom, a to su bila dva značajna elementa [[suverenost]]i. Nisu plaćali danak Osmanskom Carstvu, nego je OSmansko carstvo njima plaćalo za usluge tokom ratnih pohoda.
Savez krimskih Tatara i OSmanskog carstva je bio sličan savezu Poljske i Litve po značaju i trajnosti. Krimska [[konjica]] je postala nužna Turcima prilikom pohoda u Europi (Poljska i Mađarska) i Aziji ([[Perzija]]). [[Krimski Tatari]] su postali ovisni o [[plijen]]u, pa kada je počelo lagano nazadovanje OSmanskog carstva plijen se smanjio, pa je i Krimski
Menli Geraj je [[1502.]] pobijedio posljednjeg kana Velike Horde i tada je Horda prestala polagati prava na Krim. U 16. stoljeću, Krimski kanat je polagao pravo kao nasljednik Zlatne Horde, odnosno polagao je pravo na teritorije drugih kanata nasljednika Zlatne Horde, a posebno na [[Kazanski
==Politički i ekonomski sustav ==
Giraji vode podrijetlo od [[Džingis-kan]]a <ref name="all empires"/> i takvo plemenito podrijetlo omogućilo im je potvrđivanje. Prema tradiciji stepe, vladar je legitiman samo ako može dokazati podrijetlo od Džingis-kana. Krimski Kanat nije slijedio osmansku ideologiju i sustav vlasti, nego je slijedio tradiciju horde. Kan je vladao uz pomoć plemićkih porodica [[beg]]ova. Nogaji su pripadali Astrahanskom
Teritorij kanata je bio podijeljen među begovima, a ispod begova su bili mirze i plemićke obitelji. Odnos seljaka i stočara prema mirzama nije bio feudalan. Bili su slobodni, a islamski zakon ih je štitio od gubitka tih prava. Zemlja se zajednički obrađivala, a porez se razrezivao po selu. Porez je predstavljao desetinu poljoprivrednog proizvoda ili dvanaesti dio stoke. Za vrijeme posljednjeg kana izvršena je reforma prema turskom modelu.
Krimski zakon je bio baziran na tatarskom zakonu, [[islam]]skom zakonu i nešto stvari iz turskih zakona. [[Muftija]] je bio glavni [[svećenik]], koga je biralo lokalno svećenstvo. Muftijina uprava kontrolirala je veliku crkvenu zemlju. Osmanski sultan je postavljao kadijaaskera, koji je kontrolirao kanatske sudske jedinice, kojima su upravljale kadije. Kadije su teoretski ovisile o kadijaaskeru, ali praktički su ovisile o kanu i vođama klanova.
Vjerske manjine ([[Grci]], [[Armenci]], [[Krimski Goti]], [[Čerkezi]], Đenovežani, [[Krimski Karaiti]] i [[Židovi]]) živile su u gradovima i naseljima, često u odvojenim četvrtima. Imali su vlastite vjerske i sudske institucije.Nadzirali su financije i trgovinu, a plaćali su [[porez]] kao naknadu za nesluženje u vojsci. Nema dokaza da je bilo neke diskriminacije. Živjeli su kao krimski Tatari i govorili su njihov jezik.
Nomadski Tatari bili su [[stočarstvo|stočari]]. Krim je imao značajne trgovačke luke, kojima je roba išla preko Puta svile i izvozila se u Osmansko Carstvo i Europu. Krimski
==Zlatno doba==
Krimski
Sve do početka 18. stoljeća kanat je bio uključen u veliku trgovinu [[roblje]]m u Osmanskom Carstvu i Bliskom istoku. Kefe je bila najpoznatija luka za trgovinu robovima. Postoje istraživači, koji procjenjuju da je oko 3 milijuna ljudi bilo odvedeno u roblje za vrijeme Krimskog
Tatari su obično napadali duž voda. Njihov glavni put prema Moskvi je bio od Perekopa, do [[Tula|Tule.]] Kada bi zašli dovoljno duboko, oko 100 do 200 kilometara u teritoriju okrenuli bi se i krenuli u pljačku i hvatanje robova. Rusija je mobilizirala do 65.000 vojnika u proljeće, što je bilo teško opterećenje za državu. Obala rijeke Oke blizu Moskve je bila posljednja linija obrane. [[Kozaci]] i mladi [[plemić]]i bi organizirali straže kako bi saznali za kretanje Tatara u stepi.
Krimski
Sa nazadovanjem Osmanskog Carstva i promjenom odnosa snaga u Europi započelo je i nazadovanje Krimskog
U prvoj polovini 17. stoljeća [[Kalmici]] su osnovali [[Kalmički
Ujedinjene ruske i ukrajinske snage napadale su u krimskim pohodima [[1687.]] do 1689. i u Rusko-turskom ratu (1735—1739). Rusi su tada uspjeli zauzeti dijelove Krima.
Za vrijeme posljednjeg kana Rusi su imali već veliki utjecaj u kanatu, a u kanatu je izbio građanski rat. [[Katarina Velika]] se umiješala u građanski rat 1783. i anektirala je Krim Rusiji.<ref>http://www.britannica.com/EBchecked/topic/143016/khanate-of-the-Crimea</ref>
|