Razlika između inačica stranice »Zadarska županija«

Nema promjene veličine ,  prije 7 mjeseci
m
bez sažetka
m (ispravak br tagova)
m
 
== Zemljopis ==
Zadarska županija izuzetno je pogodno prostorno položena na srednjem dijelu Jadranske Hrvatske, odnosno u središnjem dijelu Hrvatskog primorja. Ukupna površina županije je 7486,91 km<sup>2</sup>. Površina kopna iznosi 3641,91 km<sup>2</sup>, površina morskog dijela iznosi 3845,00 km<sup>2</sup> a površina otoka 587,6 km<sup>2</sup>. Geografski je položena tako da zahvaća primorje sjeverne Dalmacije te zaobalje [[Ravni Kotari|Ravnih Kotara]], [[Bukovica|Bukovice]], Pozrmanja i Južne Like. S kontinentalnim dijelovima Jadranske Hrvatske je odvojena, ali i povezana visokim masivom Velebita, što je tisućljećima određivalo njezin razvoj, u smislu otežanog prometa, ali i stoljetne transumantnog nadopunjujućeg gospodarstva koje je bilo osnova stvaranja središta srednjovjekovne hrvatske države baš u ovom prostoru. Danas je ta povezanost bitno unaprjeđenaunaprijeđena probijanjem autocestovnog tunela Sveti Rok. Ima ključni geoprometni položaj u povezivanju kontinentalnog i priobalnog prostora Hrvatske. Preko njenog teritorija prolazi autocesta Zagreb - Zadar - Split - Dubrovnik, dijelom i kao trasa buduće Jadransko-jonske europske prometnice, a u planu je i izgradnja jadranske željezničke pruge. Suvremenim autocestovnim povezivanjem županija je povoljno položena na važnom prometnom pravcu Baltik - Panonski bazen - Zadar - Ancona - Srednja i Južna Italija.
 
== Povijest ==
Područje današnje Zadarske županije središnji je dio prostorne jezgre nastanka hrvatske države. Tu je pronađen natpis s najstarijim spomenom hrvatskog imena ( Šopot kod Benkovca ), tu su nalazile hrvatske županije [[Luka]], Nin i [[ Sidraga]] te kraljevski gradovi [[ Nin]], [[Biograd na Moru|Biograd]] i Zadar. Osnovni čimbenik naseljavanja ovog prostora bilo je plodno područje [[Ravni Kotari|Ravnih Kotara]] sa zaobaljem [[Velebit|Velebita]] i Like s Krbavom i Pounjem, što je omogućavalo nadopunjavajuću sredozemno-kontinentalnu ekonomiju i stočarska kretanjaskretanja s izmjenom ispaša u zimskom i ljetnom razdoblju. U kasnijem razdoblju, s nestankom samostalne hrvatske države, važnost ovog prostora je oslabila. U XV. stoljeću Zadar je s priobaljem postapostao posjed Mletačke Republike, a već početkom XVI. stoljeća počeli su osmanlijski prodori. Slobodno područje je svedeno na uski obalni pojas oko Zadra, Nina, Biograda i Novigrada, dok je unutrašnjost bila izložena stalnim ratnim pustošenjima. Stanovništvo je prebjegavalo na zadarske otoke i dalje u Istru i Kvarner, a njihova mjesta naselili su novi doseljenici, među kojima je bilo i dosta [[Vlasi|Vlaha]] ( kasnije [[Srbi]] ). Završetkom mletačko - osmanskih ratova krajem XVII. stoljeća, gotovo čitavo zadarsko područje došlo je pod vlast Mletačke Republike (osim ličkog dijela) i ostalo u njezinom sastavu sve do 1797. godine. Nakon toga nastupila su kratkotrajna razdoblja prve austrijske i francuske vladavine, a zatim stabilnog razvoja u vrijeme druge austrijske odnosno vladavine Habsburške Monarhije. Tada je ostvaren i jači razvoj zbog utjecaja Zadra, tada sjedišta Provincije Dalmacije.
== Gospodarstvo ==
== Kultura ==