Inačica od 21. ožujka 2017. u 04:19 uredi Kubura (razgovor \| doprinosi) 155.232 edits Nema sažetka uređivanja ← Starija izmjena		Inačica od 15. travnja 2020. u 21:46 uredi ukloni ovu izmjenu Angie Scalini (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici 776 edits Nema sažetka uređivanja Novija izmjena →
Redak 1: '''Sinteza u kemiji''' je [[kemijski proces]] priprave složenih [[Kemijski spojevi\|spojeva]] definirane građe od jednostavnih i lako dostupnih tvari ([[kemijski element\|elemenata]] ili spojeva) u jednoj ili više pojedinačnih [[kemijska reakcija\|kemijskih reakcija]].▼ ~~{{wp+}}~~ ▲'''Sinteza u kemiji''' je kemijski proces priprave složenih [[Kemijski spojevi\|spojeva]] definirane građe od jednostavnih i lako dostupnih tvari (elemenata ili spojeva) u jednoj ili više pojedinačnih kemijskih reakcija. Polazne tvari u sintezi nazivaju se reaktantima, a željeni spojevi produktima (proizvodima). Line 10 ⟶ 9: :::::<math>\mathrm {2H_2 + O_2 \rightarrow 2H_2O}</math> Pod sintezom se ponajprije podrazumijeva priprava složenih [[Organski spojevi\|organskih spojeva]], koja se počela razvijati [[1828.]], kada je F. [[Friedrich ~~Wöhler\|~~Wöhler]] sintezom prvi put uspio dobiti jedan od [[Organski spojevi\|organskih spojeva]], za koje se do tada vjerovalo da mogu nastati samo u živom organizmu. Laboratorijska sinteza najčešće se provodi u specifične svrhe. Tako se npr. sintetiziraju spojevi već dobiveni iz prirodnih izvora kako bi se dokazala njihova struktura i objasnilo njihovo nastajanje u prirodi; teorijski se pretpostavljaju posebna svojstva nekih do tada nepoznatih spojeva, a sintezom se to nastoji postići; za proučavanje [[Kompleksni spojevi\|kompleksnih prirodnih spojeva]] i njihova ~~enzimskoga~~[[enzim]]skoga djelovanja, sintetiziraju se modelni spojevi na kojima se ispituje djelovanje pravih spojeva itd. Za razliku od laboratorijskih, industrijskim se sintezama dobivaju određeni i definirani intermedijeri ili konačni spojevi, kontinuirano i u velikim količinama, vodeći računa o zaštiti okoliša i zbrinjavanju otpadnih tvari. Takve su sinteze osnova [[Organska kemija\|organske]] [[Kemijska industrija\|kemijske industrije]] (proizvodnja lijekova, bojila, tenzida, pesticida, polimernih materijala, umjetnih vlakana i dr.), a često se temelje na nekim specifičnim sintetskim reakcijama koje se nazivaju prema imenima otkrivača (npr. Fittigova, Friedel-Craftsova, Franklandova, Grignardova, Knorrova, Kolbeova, Wurtzova sinteza). Line 18 ⟶ 17: :::::<math>\mathrm {n\ H_2C=CH_2 \rightarrow -[CH_2-CH_2]_n-}</math> Modernu orgasnku sintezu usavršio je [[R. B. Woodward]], dobitnik [[Nobelova nagrada za kemiju\|Nobelove nagrade za kemiju]] (1965) za nekoliko briljantnih totalnih sinteza uključujući i sintezu ~~strihnina~~[[strihnin]]a. Osim kemijskih spojeva dobivenih sintezom, sintetskima se nazivaju i neki umjetno proizvedeni industrijski proizvodi, npr. [[sintetski benzin]], [[sintetski kaučuk]], [[sintetska vlakna]].<ref>[http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=56172] Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Hrvatska enciklopedija: Sinteza</ref>

Sinteza (kemija): razlika između inačica