Razlika između inačica stranice »Južni veliki tihooceanski otok smeća«

bez sažetka
'''Južni veliki tihooceanski otok smeća''' (otok, mrlja, nakupina, oblak), velika površina [[Tihi ocean|Tihog oceana]] čijom površinom pluta cjelovita nakupina [[smeće|smeća]], ponajviše [[plastični otpad|plastičnog]] [[otpad]]a.
 
== Povijest ==
Otkrio ju je 2017. godine [[Charles Moore]] u polugodišnjoj ekspediciji na Tihom oceanu, između obala Čilea i Uskršnjih otoka. Površina nerazgradive sitne plastike je milijun kilometara četvornih. Proteže se i u dubinu.<ref name=net>[https://net.hr/danas/znanost/otkriven-jos-jedan-veliki-otok-smeca-veci-je-od-francuske-i-njemacke-zajedno-no-to-nije-najgore/ Net.hr] ''OTKRIVEN JOŠ JEDAN VELIKI OTOK SMEĆA: Veći je od Francuske i Njemačke zajedno, no to nije najgore'', 2. kolovoza 2017. (pristupljeno 18. travnja 2020.)</ref>
 
Nastaje zbog kružnih [[oceanska struja|oceanskih]] [[morska struja|struja]] nastalih utjecajem vjetrova, rotacije planeta Zemlje i kopnene mase. Zbog nagomilavanja smeća u tim područjima otoci koji se nađu na putu toj masu protiv svoje volje postaju spremnici svjetskog smeća.<ref>[https://objektivno.hr/oceani-i-mora-ogledalo-ljudskog-smeca-nastavi-li-se-ovakvo-zagadenje-do-2050-bit-ce-vise-plastike-nego-riba-97927 Objektivno] L.J. ''OCEANI I MORA – OGLEDALO LJUDSKOG SMEĆA Nastavi li se ovakvo zagađenje, do 2050. bit će više plastike nego riba'' 1. lipnja 2019. (pristupljeno 18. travnja 2020.)</ref> Oblikovao se unutar [[Južnopacifička struja|Južnopacifičke oceanske struje]].
 
Oblik je permanentnog neplaniranog antropogenog [[antropogeni hazard|štetnog]] [[ljudski utjecaj na prirodni okoliš|djelovanja]] na prirodni okoliš. Obuhvaća stalno brzo rastuću površinu. Prostire se istočnim južnim Tihim oceanom. Većinu tog otpada čine potrošni, odbačeni ili izgubljeni dijelovi ribolovnog alata, mreža i konopa, korišteni u legalnom i često u ilegalnom ribolovu. Posljedica nakupina oog smeća na godišnjoj razini je smrt više od 100 tisuća kitova, dupina i tuljana, rastući broj mrtvih morskih ptica i ostalih životinja koje u trbuhu imaju puno malih komada plastike koje su instinktivno pojele misleći da je to hrana, ali upravo od toga umiru ili se zapetljaju i uguše. U organizme uđu i u sitni komadi [[mikroplastika|mikroplastike]] prirodnim jedenjem ili disanjem, mimo volje konzumenata. Projektima uklanjanja otoka nastoji se ukloniti velike komade plastike, sprječavajući tako nastanak opasnije mikroplastike koju je teško ukloniti iz organizma. <ref name=teklic>[https://www.teklic.hr/featured/pocinje-najvece-ciscenje-mora-u-povijesti-tihi-ocean-od-plastike-ce-ocistiti-izum-genijalca-hrvatskog-porijekla/119231/ Teklic.hr] ''Počinje najveće čišćenje mora u povijesti: Tihi ocean od plastike će očistiti izum genijalca hrvatskog porijekla!'' 25. travnja 2018. (pristupljeno 18. travnja 2020.)</ref> Južni se od sjevernog Velikog otoka smeća razlikuje sadržajem. Plastika do južne nakupine, koju nalaznik Moore naziva oblakom zbog mnoštva sitnih čestica, prolazi duži put zbog čega se više usitnjava. Zbog te usitnjenosti na sitne komadiće teško je uklonjiva pa je još opasnija.
452

uređivanja