452
uređivanja
No edit summary |
No edit summary |
||
'''Mikroplastika''' su sitne [[plastika|plastične]] čestice nastale raspadanjem u morima i morskim sedimentima i zagađivač su okoliša. Pojedini komad veličine je manje od pola centimetra, no pod oznakom mikro obuhvaća se komadiće veličine manje od milimetra, čime su gotovo nevidljivi. Budući da se plastika masovno upotrebljuje i nekontrolirano odbacuje, postala je svenazočna u morskom okolišu. Nekad se nije znalo da se veći komadi plastike u prirodnim procesima usitnjavaju na male komadiće. Usitnjavanje nastaje pod utjecajem sunca, [[korozija|korozije]], [[morski val|valova]], međusobnog [[trenje|trenja]] i [[vjetar|vjetrova]]. Kemijska struktura se ne mijenja, a na sebe privlači toksične tvari (teški metali i sl.) koja se na nju lijepi. <ref name=podvodni>[http://www.podvodni.hr/more/ekologija/1386-mikroplastika Podvodni.hr] Stjepan Budimir: ''Mikroplastika '' (pristupljeno 18. travnja 2020.)</ref> Zbog izdržljivosti, čvrstoće, kakvoće i niskih troškova proizvodnje je česta, a to sve stvara veliki problem kada plastični proizvod izgubi funkciju za koju je proizveden. Plastika u moru poput organizama, može plutati na površini, lebdjeti u vodi ili biti na dnu. U moru vrlo dugo izgleda netaknuta, pa se na morskom dnu viđa ambalaža koja je proizvedena još iz 1960-ih u stanju kakva je bila kad je odbačena. <ref name=dnevnik>[https://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/mikroplastika-globalni-problem-gotovo-nevidljiv-ljudskom-oku-koji-se-nalazi-i-u-jadranu---569972.html Dnevnik.hr] Nova Studio: ''Mikroplastika: Globalni problem gotovo nevidljiv ljudskom oku koji se nalazi i u Jadranu'', 31. srpnja 2019. (pristupljeno 18. travnja 2020.)</ref>
Opasna je jer ulazi u organizam prirodnim jedenjem ili
Izravni izvor su joj kozmetički proizvodi za [[peeling]] kože, čiji polietilen nakon uporabe kroz kanalizaciju i ispustne vode otječe u rijeke i mora. <ref name=podvodni/> Tu su kreme za lice, šminke, losioni i ostalo, osmišljenj radi boljeg prianjanja preparata na tijelo. Kozmetički izvor čini pet posto mikroplastike u moru.<ref name=dnevnik/> Drugi veliki izvor mikroplastike u moru su plastični [[pelet]]i. Vlakna od umjetnih tkanina također otpuštaju sitnu plastiku.<ref name=podvodni/> Raspon po sektorima je širok, u kozmetičkim proizvodima, deterdžentima i proizvodima za održavanje, bojama, tintama i premazima, građevinskim materijalima i medicinskim proizvodima, kao i u drugim proizvodima koji se koriste u poljoprivredi i hortikulturi, te u sektoru nafte i plina. Traže se alternative mikroplastici, da bi se postigla prava [[kružna ekonomija]].<ref name=Škrlec>[https://www.davor-skrlec.eu/europska-komisija-pozdravlja-misljenje-echa-e-o-zabrani-mikroplastike/ Davor Šklec, zastupnik u Europskom parlamentu] Europska komisija: ''Europska komisija pozdravlja mišljenje ECHA-e o zabrani mikroplastike'' 1. veljače 2019. (pristupljeno 18. travnja 2020.)</ref> U 80 posto slučajeva plastika je u more došla s kopna, a preostalih dvadeset posto slučajeva od pomorskog prometa. Odbačena ambalaža tek je dio problema. Jednokratni proizvodi brzo postaju otpad, poput higijenskih štapića za uši, slamki, plastičnih čaša, tanjura i pribora za jelo. <ref name=dnevnik/>
|
uređivanja