Razlika između inačica stranice »Mikroplastika«

'''Mikroplastika''' su sitne [[plastika|plastične]] čestice nastale raspadanjem u morima i morskim sedimentima i zagađivač su okoliša. Pojedini komad veličine je manje od pola centimetra, no pod oznakom mikro obuhvaća se komadiće veličine manje od milimetra, čime su gotovo nevidljivi. Budući da se plastika masovno upotrebljuje i nekontrolirano odbacuje, postala je svenazočna u morskom okolišu. Nekad se nije znalo da se veći komadi plastike u prirodnim procesima usitnjavaju na male komadiće. Usitnjavanje nastaje pod utjecajem sunca, [[korozija|korozije]], [[morski val|valova]], međusobnog [[trenje|trenja]] i [[vjetar|vjetrova]]. Kemijska struktura se ne mijenja, a na sebe privlači toksične tvari (teški metali i sl.) koja se na nju lijepi. <ref name=podvodni>[http://www.podvodni.hr/more/ekologija/1386-mikroplastika Podvodni.hr] Stjepan Budimir: ''Mikroplastika '' (pristupljeno 18. travnja 2020.)</ref> Zbog izdržljivosti, čvrstoće, kakvoće i niskih troškova proizvodnje je česta, a to sve stvara veliki problem kada plastični proizvod izgubi funkciju za koju je proizveden. Plastika u moru poput organizama, može plutati na površini, lebdjeti u vodi ili biti na dnu. U moru vrlo dugo izgleda netaknuta, pa se na morskom dnu viđa ambalaža koja je proizvedena još iz 1960-ih u stanju kakva je bila kad je odbačena. <ref name=dnevnik>[https://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/mikroplastika-globalni-problem-gotovo-nevidljiv-ljudskom-oku-koji-se-nalazi-i-u-jadranu---569972.html Dnevnik.hr] Nova Studio: ''Mikroplastika: Globalni problem gotovo nevidljiv ljudskom oku koji se nalazi i u Jadranu'', 31. srpnja 2019. (pristupljeno 18. travnja 2020.)</ref>

Opasna je jer ulazi u organizam prirodnim jedenjem ili disanjem[[disanje]]m, mimo volje konzumenata, jer morski organizmi pogrješno prepoznaju kao hranu.<ref name=teklic>[https://www.teklic.hr/featured/pocinje-najvece-ciscenje-mora-u-povijesti-tihi-ocean-od-plastike-ce-ocistiti-izum-genijalca-hrvatskog-porijekla/119231/ Teklic.hr] ''Počinje najveće čišćenje mora u povijesti: Tihi ocean od plastike će očistiti izum genijalca hrvatskog porijekla!'' 25. travnja 2018. (pristupljeno 18. travnja 2020.)</ref> U čovjeka ulazi hranidbenim lancem, od malih morskih organizama preko riba i ptica. Plastika usitnjena na mikro i nano veličine štetno djeluje i na drugi način, zakidanjem za [[kisik]]. Raspadanjem se taloži na morskom dnu te sprječava kisiku dotjecanje do organizama kojima je neophodan život, poput alga, algi, nepokretnih i slabo pokretnih životinja te ostalih biljaka koje zbog nedostatka kisika slabe i ugibaju. Plutajuća i lebdeća u vodi plastika štetna je na sebe zbog vezivanja na sebe inih toksičnih spojeva koji ulaze u probavni sustav morskih organizama te [[Hranidbeni lanac|hranidbenim lancem]] ulaze u čovjeka.<ref name=objektivno>[https://objektivno.hr/oceani-i-mora-ogledalo-ljudskog-smeca-nastavi-li-se-ovakvo-zagadenje-do-2050-bit-ce-vise-plastike-nego-riba-97927 Objektivno] L.J. ''OCEANI I MORA – OGLEDALO LJUDSKOG SMEĆA Nastavi li se ovakvo zagađenje, do 2050. bit će više plastike nego riba'' 1. lipnja 2019. (pristupljeno 18. travnja 2020.)</ref> Čestice mikroplastike na sebi mogu imati viruse i bakterije.