Razlika između inačica stranice »Mikroplastika«

Dodano 1.906 bajtova ,  prije 1 godinu
bez sažetka
'''Mikroplastika''' su sitne [[plastika|plastične]] čestice nastale raspadanjem u morima i morskim sedimentima i zagađivač su okoliša. Pojedini komad veličine je manje od pola centimetra, no pod oznakom mikro obuhvaća se komadiće veličine manje od milimetra, čime su gotovo nevidljivi. Budući da se plastika masovno upotrebljuje i nekontrolirano odbacuje, postala je svenazočna u morskom okolišu. Nekad se nije znalo da se veći komadi plastike u prirodnim procesima usitnjavaju na male komadiće. Usitnjavanje nastaje pod utjecajem sunca, [[korozija|korozije]], [[morski val|valova]], međusobnog [[trenje|trenja]] i [[vjetar|vjetrova]]. Kemijska struktura se ne mijenja, a na sebe privlači toksične tvari (teški metali i sl.) koja se na nju lijepi. <ref name=podvodni>[http://www.podvodni.hr/more/ekologija/1386-mikroplastika Podvodni.hr] Stjepan Budimir: ''Mikroplastika '' (pristupljeno 18. travnja 2020.)</ref> Zbog izdržljivosti, čvrstoće, kakvoće i niskih troškova proizvodnje je česta, a to sve stvara veliki problem kada plastični proizvod izgubi funkciju za koju je proizveden. Plastika u moru poput organizama, može plutati na površini, lebdjeti u vodi ili biti na dnu. U moru vrlo dugo izgleda netaknuta, pa se na morskom dnu viđa ambalaža koja je proizvedena još iz 1960-ih u stanju kakva je bila kad je odbačena. <ref name=dnevnik>[https://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/mikroplastika-globalni-problem-gotovo-nevidljiv-ljudskom-oku-koji-se-nalazi-i-u-jadranu---569972.html Dnevnik.hr] Nova Studio: ''Mikroplastika: Globalni problem gotovo nevidljiv ljudskom oku koji se nalazi i u Jadranu'', 31. srpnja 2019. (pristupljeno 18. travnja 2020.)</ref> UN-ovi stručnjaci izvješćuju (2018.) o 51 trilijunu čestica mikroplastike, što je 500 puta više nego što je zvijezda u našoj galaksiji.<ref name=europarl>[https://www.europarl.europa.eu/news/hr/headlines/society/20181116STO19217/mikroplastika-izvori-posljedice-rjesenja Europski parlament] ''Mikroplastika: Izvori, posljedice, rješenja'' 22. studenoga 2018. (pristupljeno 18. travnja 2020.)</ref>
 
Opasna je jer ulazi u organizam prirodnim jedenjem ili [[disanje]]m, mimo volje konzumenata, jer morski organizmi pogrješno prepoznaju kao hranu.<ref name=teklic>[https://www.teklic.hr/featured/pocinje-najvece-ciscenje-mora-u-povijesti-tihi-ocean-od-plastike-ce-ocistiti-izum-genijalca-hrvatskog-porijekla/119231/ Teklic.hr] ''Počinje najveće čišćenje mora u povijesti: Tihi ocean od plastike će očistiti izum genijalca hrvatskog porijekla!'' 25. travnja 2018. (pristupljeno 18. travnja 2020.)</ref> U čovjeka ulazi hranidbenim lancem, od malih morskih organizama preko riba i ptica. Plastika usitnjena na mikro i nano veličine štetno djeluje i na drugi način, zakidanjem za [[kisik]]. Raspadanjem se taloži na morskom dnu te sprječava kisiku dotjecanje do organizama kojima je neophodan život, poput alga, nepokretnih i slabo pokretnih životinja te ostalih biljaka koje zbog nedostatka kisika slabe i ugibaju. Plutajuća i lebdeća u vodi plastika štetna je na sebe zbog vezivanja na sebe inih toksičnih spojeva koji ulaze u probavni sustav morskih organizama te [[Hranidbeni lanac|hranidbenim lancem]] ulaze u čovjeka.<ref name=objektivno>[https://objektivno.hr/oceani-i-mora-ogledalo-ljudskog-smeca-nastavi-li-se-ovakvo-zagadenje-do-2050-bit-ce-vise-plastike-nego-riba-97927 Objektivno] L.J. ''OCEANI I MORA – OGLEDALO LJUDSKOG SMEĆA Nastavi li se ovakvo zagađenje, do 2050. bit će više plastike nego riba'' 1. lipnja 2019. (pristupljeno 18. travnja 2020.)</ref> Pronađena je u hrani, piću, uključujući u pivu, medu i vodi iz slavine.<ref name=europarl/> Čestice mikroplastike na sebi mogu imati viruse i bakterije. <ref name=dnevnik/>
 
Izravni izvor su joj kozmetički proizvodi za [[peeling]] kože, čiji polietilen nakon uporabe kroz kanalizaciju i ispustne vode otječe u rijeke i mora. <ref name=podvodni/> Tu su kreme za lice, šminke, losioni i ostalo, osmišljenj radi boljeg prianjanja preparata na tijelo. Kozmetički izvor čini pet posto mikroplastike u moru.<ref name=dnevnik/> Drugi veliki izvor mikroplastike u moru su plastični [[pelet]]i. Vlakna od umjetnih tkanina također otpuštaju sitnu plastiku.<ref name=podvodni/> Raspon po sektorima je širok, u kozmetičkim proizvodima, deterdžentima i proizvodima za održavanje, bojama, tintama i premazima, građevinskim materijalima i medicinskim proizvodima, kao i u drugim proizvodima koji se koriste u poljoprivredi i hortikulturi, te u sektoru nafte i plina. Traže se alternative mikroplastici, da bi se postigla prava [[kružna ekonomija]].<ref name=Škrlec>[https://www.davor-skrlec.eu/europska-komisija-pozdravlja-misljenje-echa-e-o-zabrani-mikroplastike/ Davor Šklec, zastupnik u Europskom parlamentu] Europska komisija: ''Europska komisija pozdravlja mišljenje ECHA-e o zabrani mikroplastike'' 1. veljače 2019. (pristupljeno 18. travnja 2020.)</ref> U 80 posto slučajeva plastika je u more došla s kopna, a preostalih dvadeset posto slučajeva od pomorskog prometa. Odbačena ambalaža tek je dio problema. Jednokratni proizvodi brzo postaju otpad, poput higijenskih štapića za uši, slamki, plastičnih čaša, tanjura i pribora za jelo. <ref name=dnevnik/> Primarna mikroplastika je namjerno nastala u mikroveličini i s proizvođačevom namjerom se nalazi u proizvodima, iz kojih poslije dospijeva u okoliš. Prema [[EPRS]]-u, čini 15-31% mikroplastike u morima. Nastaje trošenjem sintetičke odjeće (35 posto primarne mikroplastike), potrošnje automobilskih guma (28 posto) te proizvoda za njegu lica i tijela (mikrokuglice se upotrebljavaju u proizvodima za piling, 2 posto). Sekundarna mikroplastika postala je mikroveličine raspadanjem većih komada plastike kao što su vrećice, boce i ribarske mreže i čini 69-81 posto mikroplastike u morima.<ref name=europarl/>
 
Predvodnik istraživanja mikroplastike na svjetskoj razini jest ''5 Gyres Institute'' nazvana prema pet velikih svjetskih [[oceanski vrtlog|oceanskih vrtloga]].<ref name=podvodni/> More se uzorkuje preko neustonske plutajuće mreže mante koju se postavi na površinu mora. Brod ju povlači određeni vremenski slijed. Zatim se more profiltrira u laboratoriju, analira i preračunava količina plastike na četvorni kilometar.<ref name=dnevnik/>
 
[[Europska agencija za kemikalije]] (ECHA) je na zahtjev Europske komisije, u okviru prve europske Strategije za plastiku, ocijenila je zdravstvene i ekološke rizike koje predstavlja namjerno dodana mikroplastika. 30. siječnja 2019. objavila je dokumentaciju o zabrani unutar uredbe REACH. Obuhvaća različite sektore, od kozmetičke industrije do poljoprivrede i graditeljstva. Zaključak je da bi zabrana namjerno dodane mikroplastike u proizvode bila opravdana, jer bi se time spriječilo da u konačnici završi u okolišu. Izvješće ECHE razmatra dostupne znanstvene informacije o opasnostima mikroplastike, identificira njihovu uporabu i emisije te pokušava procijeniti rizike. <ref name=Škrlec/>
Radi smanjena onečišćenja, Europska unija donijela je direktivu o plastici za jednokratnu uporabu kojom se zabranjuju svi oni plastični jednokratni proizvodi za koje postoje dostupne i pristupačne alternative, dok se mjere za ostale plastične proizvode odnose na smanjenje njihove upotrebe na nacionalnoj razini.<ref name=dnevnik/> Traži se da se ograniči mikroplastika već pri nastajanju (primjerice, kod tekstila, boja i cigareta). Već 2015. Europski parlament je već ograničio upotrebu [[plastična vrećica|plastičnih vrećica]]. Listopada 2018. podržao je zabranu za određenu plastiku za jednokratnu upotrebu.<ref name=europarl/><ref>[http://www.europarl.europa.eu/news/hr/headlines/society/20181005STO15110/plasticni-otpad-u-morima-cinjenice-posljedice-i-nova-pravila-eu-a Europski parlament] Zabrana za određenu plastiku za jednokratnu upotrebu </ref><ref>[http://www.europarl.europa.eu/news/hr/press-room/20150424IPR45708/zastupnici-ep-a-zele-suzbiti-rastrosnu-upotrebu-plasticnih-vrecica Europski parlament] Ograničenje uporabe plastičnih vrećica </ref> More ne poznaje granice, pa se problem mora rješavati međunarodnom suradnjom.<ref name=dnevnik/>
 
== Izvori ==
452

uređivanja