Ionska veza: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja |
Nema sažetka uređivanja Oznake: smješci emoji VisualEditor |
||
Redak 11:
# prijelazom elektrona nastaju nove električno nabijene čestice, anioni (-) i kationi (+)
# anioni i kationi su električno suprotno nabijene čestice, one se privlače a to privlačenje je snaga ionske veze
# ioni mogu imati jednostruki ili višestruki naboj (1+, 2+, 3+, 4+, 5+, 6+; 1-, 2-, 3-, 4-, 5-, 6-)
# ioni se jednako privlače u svim smjerovima u prostoru, veza nije usmjerena
'''Ionska veza''' nastaje u reakciji izrazitih [[metal]]a zlata koji u valentnoj razini imaju mali broj [[elektron]]a (Ia i IIa grupa) i nemetala koji u valentnoj razini imaju veliki broj elektrona (VIIa grupa) [[Periodni sustav elemenata|periodnog sustava elemenata]]. [[Atom]]i metala otpuštaju elektrone koje primaju atomi nemetala. Broj primljenih elektrona jednak je broju otpuštenih elektrona. Ovaj proces otpuštanja i primanja [[elektron]]a naziva se oksido-redukcija.
Primjer: [[Natrij]] je izrazit [[kovine|metal]], a [[klor]] izrazit [[nemetali|nemetal]]. [[Atom]] natrija u valentnoj razini sadrži jedan, a klor sedam elektrona. Prilikom sudara atoma natrija i klora, klor privlači i prima valentni elektron natrija kako bi postigao stabilnu oktetnu konfiguraciju plemenitog plina. Stabilan oktet elektrona natrij postiže otpuštanjem jednog elektrona, jer u L sloju ima osam elektrona. Potpunim prelaskom elektrona sa atoma natrija (metal) na atom klora (nemetal) dobivaju se naelektrizirane čestice - [[ion]]i. Atom natrija ostaje pozitivno naelektriziran, a atom klora negativno naelektriziran ion. Između nastalih iona djeluju elektrostatičke sile privlačenja. Ostvarena veza između natrija i klora, odnosno između izrazitog metala i izrazitog nemetala naziva se ionska veza. [[Ion]]i natrija i klora su u prostoru pravilno raspoređeni.
Redak 31:
Spojevi berilija razlikuju se od spojeva ostalih zemnoalkalijskih metala zbog malog radijusa Be<sup>2+</sup> iona, te relativno velike energije ionizacije i relativno velike elektronegativnosti ovog elementa. Mali radijus s dva naboja ukazuje na veliku polarizacijsku moć Be<sup>2+</sup> iona koja povećava kovalentni karakter spojeva berilija. Relativno velike vrijednosti energije ionizacije, osobito u odnosu na druge elemente ove skupine, ukazuju na energetske poteškoće pri nastajanju Be<sup>2+</sup> iona. I konačno, relativno velika vrijednost koeficijenta elektronegativnosti pokazuje da postoji samo vrlo ograničen broj elemenata koji u spoju s berilijem mogu imati dovoljnu razliku elektronegativnosti karakterističnu za ionske spojeve.
Polarizacija aniona daje određeni stupanj kovalentnosti spojevima magnezija i daje kovalentni karakter spojevima s berilijem. Stoga se ionski radijus Be<sup>2+</sup> iona može samo procijeniti; omjer naboj/radijus kod Be2+ -iona je veći nego li u jednog drugog kationa s izuzetkom H<sup>+</sup> i B<sup>3+</sup>, koji se također ne javljaju kao takvi u kristalima. Najbliži omjer naboj/radijus se javlja kod iona Al<sup>3+</sup>, pa postoji i određene sličnosti u kemiji Be i Al. 69............
==Ionski kristali==
Građevni elementi su
Zbog jakih privlačnih sila između iona tališta i vrelišta su visoka. Taline ionskih spojeva dobro provode električnu struju, dok je ionski spojevi u čvrstom stanju ne provode.
Redak 45:
== Izvori ==
Habuš, Tomašić, Liber: ''Opća kemija 1 : udžbenik kemije za prvi razred gimnazije'', 1. izd., Profil, Zagreb, 2014., {{ISBN|978-953-12-1434-6}}, str. 97-103., Apple.inc
== Wikipedia licence ==
Wikipedia garantira da su sve informacije sa ove stranice provjerene. Naše stranice se svakodnevno obnavljaju ,te se ispravljaju zastarjele i eventualno pogrešne informacije. Wikipedia ne može garantirati da su sve riječi, izrazi ili informacije u potpunosti točne pa molimo korsnike da te informacije provjere na više različitih stranica i ako se ispostavi da su te imformacije netočne prijavi wikipedii taj problem.
[[Kategorija:Opća kemija]]
[[Kategorija:Kemijske veze]]
| |||