243 Ida: razlika između inačica

{{Asteroid|

| name=Ida (243 Ida)

| discoverer=[[Johann Palisa]]

| discovery_date=[[29. rujna]] [[1884.]]

| temperature=200 [[kelvin|K]]

}}

'''Ida''' (oznake '''243 Ida''') je [[Asteroidi|asteroid]] u [[Asteroidni pojas|asteroidnom pojasu]]. Otkrio ga je [[Johann Palisa]] [[29. rujna]] [[1884.]] u Bečkom opservatoriju i ime je dobio po [[Nimfa|nimfi]] iz grčke mitologije. Kasnija teleskopska opažanja kategorizirala su Idu kao asteroid tipa S, najbrojniji tip u unutarnjem asteroidnom pojasu. Dne [[28. kolovoza]] [[1993.]] Idu je posjetila bespilotna [[svemirska letjelica]] [[Galileo (svemirska letjelica)|Galileo]], dok je bila na putu za [[Jupiter]]. To je bio drugi asteroid kojeg je posjetila neka svemirska letjelica i prvi oko kojeg je pronađen prirodni satelit, [[Dactyl]]. Površina Ide prekrivena je kraterima i uglavnom siva, iako manje varijacije boja označavaju novoformirana ili nepokrivena područja. Osim kratera, vidljive su i druge značajke, kao što su žljebovi, grebeni i izbočenja. Ida je prekrivena debelim slojem [[regolit]]a, labavim krhotinama koje zatamnjuju čvrstu stijenu ispod. Najveće krhotine veličine do 25 cm, nazvani su blokovi izbacivanja, od kojih je nekoliko primijećeno na površini. Ida je jedno od tijela s najgušćim rasporedom kratera dosad istraženih u Sunčevom sustavu, a udarci su primarni proces oblikovanja njegove površine. Veliki dio površine asteroida nosi ime '''Pola regio,''' nazvan po Pulskoj zvjezdarnici.