Miroslav Krleža: razlika između inačica

| djela = ''[[Gospoda Glembajevi]]''<br>''[[Povratak Filipa Latinovicza]]''<br>''[[U agoniji]]''<br>''[[Leda (drama)|Leda]]''<br>''[[Na rubu pameti]]''<br>''[[Balade Petrice Kerempuha]]''<br>''[[Banket u Blitvi]]''

| nagrade = [[Datoteka:Ribbon of a Grand Order of King Dmitar Zvonimir.png|60px]] [[Velered kralja Dmitra Zvonimira s lentom i Danicom]] <br><small>(za izniman doprinos hrvatskom k­njiževnom, kulturnom i znanstvenom stvaralaštvu XX. sto­ljeća.)</small><br><br>[[Datoteka:Vn_manji.jpg|20px]][[Nagrada Vladimir Nazor]] za životno djelo [[1962.]]<br><br> [[NIN-ova nagrada]] 1962. za roman ''Zastave''

}}

== Životopis ==

Rođen u Zagrebu u građanskoj obitelji niže-srednjega socijalnoga statusa (razdoblje opisano u dojmljivoj prozi "Djetinjstvo u Agramu"). Pohađao [[Klasična gimnazija u Zagrebu|Klasičnu gimnaziju]] u Zagrebu i završio ju 1909. godine.<ref>Koprek, Ivan, Thesaurus Archigymnasii, Zbornik radova u prigodi 400. godišnjice Klasične gimnazije u Zagrebu (1607. - 2007.), Zagreb, 2007., str. 925., {{ISBN|978-953-95772-0-7}}</ref> Pohađa vojnu kadetsku školu u [[Pečuh]]u, te neposredno uoči [[Prvi svjetski rat|Prvoga svjetskog rata]], u doba [[Balkanski ratovi|Balkanskih ratova]], pod utjecajem jugoslavenske integralističke ideologije bježi u Srbiju. Godine 1913. prekida vojni studij u peštanskoj Ludovicejskoj akademiji. Preko Pariza i Soluna dolazi u Srbiju s nakanom da bude dobrovoljac u srpskoj vojsci. Osumnjičen je kao špijun i srbijanske ga vlasti protjeruju. Vraća se u [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarsku]] i u Zemunu biva uhićen na osnovi tjeralice Ludoviceuma. Godine 1915. mobiliziran je kao domobran i poslan na bojišnicu u istočnoj Europi (Galicija) gdje doživljava Brusilovljevu ofenzivu. Na bojištu je kratko vrijeme, a ostatak rata provodi po vojnim bolnicama i toplicama zbog slaboga zdravstvenog stanja, a i objavljuje prve književne i novinske tekstove.