Dom naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m →Inzko |
Nema sažetka uređivanja |
||
Redak 1:
'''Dom naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine''' je [[gornji dom]] [[Parlament Federacije Bosne i Hercegovine|Parlamenta]] [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije BiH]]. Predstavlja tri konstitutivna naroda Federacije BiH - [[Bošnjaci|Bošnjake]], [[Hrvati|Hrvate]] i [[Srbi|Srbe]], te ostale. Izaslanici svakog konstitutivnog naroda čine narodni klub. Narodni klub konstitutivnog naroda ima 17 izaslanika, dok klub ostalih ima sedam izaslanika. Dom naroda ukupno ima 58 izaslanika.<ref>[http://www.parlamentfbih.gov.ba/dom_naroda/v2/hr/stranica.php?idstranica=2 Klubovi]. Parlament Federacije Bosne i Hercegovine. Pristupljeno 18. ožujka 2017.</ref> Izaslanici se biraju u skupštinama [[Županije Federacije Bosne i Hercegovine|županija]] Federacije BiH.
Dom naroda se sastojao od 30 izaslanika iz reda bošnjačkog naroda, 30 izaslanika iz reda hrvatskog naroda kao i izaslanika drugih naroda čiji je broj u istom omjeru prema 60 kao što je i broj zastupnika županijskih zakonodavnih tijela koji se ne izjašnjavaju kao Bošnjaci i Hrvati u odnosu na broj bošnjačkih odnosno hrvatskih zastupnika u županijskim zakonodavnim tijelima. Hrvati su birali svoje, a Bošnjaci svoje izaslanike. Prema novim ustavnim promjenama ([[#Barry]], [[#Petristch]]) ukupan broj izaslanika je smanjen na 58 izaslanika i to po 17 izaslanika iz reda bošnjačkog, srpskog i hrvatskog naroda i 7 izaslanika iz reda ostalih. Izaslanici se biraju na razdoblje od 4 godine.<ref name="2003.">[http://web.archive.org/web/20030320060614/http://www.parlamentfbih.gov.ba:80/hr/dom_naroda/dom_naroda.html Dom naroda Parlamenta FBiH] Naslovnica - 2003.</ref> Učinak promjena jednostavno omogućava da hrvatski predstavnici budu izabrani od stranaka koje nemaju potporu hrvatskih birača. U teoriji, bošnjačke stranke mogu izabrati 6 izaslanika u hrvatski klub Dom naroda, što predstavlja jednu trećinu od 17. Prema Petritschevim amandmanima nije više potrebna većina u svakom klubu Doma naroda nego samo jedna trećina za izbor Predsjednika/Potpredsjednika FBiH. Predsjednik FBiH je bitan jer potvrđuje Vladu FBiH. Ukoliko u ponovljenom postupku izbora Predsjednika/Potpredsjednika FBiH jedan od domova odbije zajedničku listu, smatrat će se da su kandidirane osobe prihvaćanjem liste u jednom domu. Uvodi se drugi krug glasovanja u kojem je potrebna potvrda u samo jednom domu. S obzirom da su Bošnjaci većina stanovništva u FBiH (oko 70%), imaju kontrolu nad Zastupničkim domom Parlamenta FBiH te u praksi nad svim klubovima u Domu naroda osim hrvatskog, jasna je opasnost koju za Hrvate predstavljaju spomenute promjene. Svake opće izbore se vodi velika borba kako Bošnjaci ne bi izabrali trećinu hrvatskoga kluba. Hrvatski klub u Domu naroda Parlamenta FBiH predstavlja posljednjeg jamca konstitutivnosti Hrvata u BiH.<ref name="Zoky">Večernji list (BiH): [https://www.vecernji.ba/vijesti/osiguran-11-mandat-strankama-hns-a-1299534 Zoran Krešić: Osiguran 11. mandat strankama HNS-a] 8. veljače 2019.</ref>
== Povijest ==
[[Datoteka:Bosnian President Alija Izetbegovic and Croatian President Franjo Tudjman sign the Croat-Muslim Federation Peace Agreement - Flickr - The Central Intelligence Agency.jpg|mini|Potpisivanje Washingtonskog sporazuma]]
[[Federacija Bosne i Hercegovine]] je osnovana [[Washingtonski sporazum|Washingtonskim sporazumom]] potpisanim 18. ožujka 1994.godine. Nakon toga je u Sarajevu održana konstituirajuća sjednica ''Ustavotvorne skupštine Federacije Bosne i Hercegovine'' sastavljenja od izaslanika s područja Federacije BiH izabranih na [[Rat_u_Bosni_i_Hercegovini#Prvi_demokratski_izbori|izborima 1990. godine]] u Skupštinu [[RBiH|Republike Bosne i Hercegovine]]. Na toj sjednici je 30. ožujka 1994. godine usvojen Ustav Federacije Bosne i Hercegovine. Ustavotvorna skupština je prestala s radom u listopadu 1996. godine [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 1996.|nakon izbora]] za [[Parlament Federacije Bosne i Hercegovine]].<ref
Dom naroda uspostavljen je [[Ustav Federacije Bosne i Hercegovine|Ustavom Federacije BiH]] usvojenim 30. ožujka 1994.<ref>[http://www.parlamentfbih.gov.ba/dom_naroda/v2/hr/stranica.php?idstranica=69 Povijest]. Parlament Federacije Bosne i Hercegovine. Pristupljeno 18. ožujka 2017.</ref> Izvornim Ustavom, [[Bošnjaci]] i [[Hrvati]] su bili definirani kao konstitutivni narodi. Dom naroda sastojao se od bošnjačkog i hrvatskog kluba, a svaki je imao '''30''' izaslanika. Izaslanike su birali zastupnici u [[Županije Federacije Bosne i Hercegovine|županijskim]] skupštinama iz odnosnog naroda; bošnjački zastupnici birali su bošnjačke, a hrvatski, hrvatske izaslanike. U izboru Predsjednika i Potpredsjednika Federacije Bosne i Hercegovine, klubovi naroda (bošnjački i hrvatski) odvojeno su kandidirali po jednu osobu. Potrebna je većina u svakom klubu Doma naroda. Prvi saziv Doma naroda konstituiran je 6. studenog 1996. Prvi predsjedatelj Doma naroda bio je [[Mariofil Ljubić]], član [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ-a BiH]], dok je [[Mirsad Ćeman]] bio privremeni zamjenik predsjedatelja.<ref>[http://www.oslobodjenje.ba/vijesti/bih/dvije-decenije-od-konstituiranja-parlamenta-federacije-bih/184327 Dvije decenije od konstituiranja Parlamenta Federacije BiH]. Oslobođenje, 30. listopada 2016. Pristupljeno 18. ožujka 2017.</ref>
Redak 22:
Nastojanja HDZ-a BiH za uvođenjem [[Hrvatska samouprava u Bosni i Hercegovini|Samouprave na područjima većinski naseljenim Hrvatima]] kao odgovor na Barryjeve amandmane bila su 2001. spriječena smjenom [[Ante Jelavić|Ante Jelavića]], hrvatskog člana Predsjedništva BiH.<ref name="HELZMK">[[Hrvatska enciklopedija (LZMK)]] - [https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=8918#poglavlje50755 Bosna i Hercegovina#Povijest]</ref> Nastavak i vrhunac procesa ustavno-pravnoga dekonstituiranja Hrvata u BiH uslijedio je kroz amandmane na [[Ustav Federacije BiH]] nametnute od strane OHR-a. Od 108 amandmana na Ustav FBiH, samo 39 je odobrio Parlament FBiH, a čak njih 69 su nametnuli visoki predstavnici [[Wolfgang Petritsch]] i [[Paddy Ashdown]] između 2002. i 2004. godine. Za Hrvate u BiH posebno su bili pogubni [[Petritschevi amandmani]] iz travnja 2002. godine koji su u međunarodnoj zajednici poznati pod ciničnim nazivom "''airport decision''" tj. "odluka iz zračne luke" jer ih je Petritsch potpisao doslovno u zračnoj luci, neposredno prije svog odlaska iz BiH. Nametnuti amandmani OHR-a na ustave FBiH i RS službeno su za cilj imali provedbu ''[[Odluka o konstitutivnosti naroda u Bosni i Hercegovini|odluke U-5/98]]'' Ustavnog suda BiH iz 2000. godine. Prije ove odluke u RS su samo Srbi bili konstitutivni, a samo Bošnjaci i Hrvati u FBiH. Nametnuti amandmani su ''[[de iure]]'' dodali sva tri naroda kao konstitutivne u ustave oba entiteta, ali ''[[de facto]]'', [[Republika Srpska]] je '''ostala''' srpski entitet, a [[Federacija BiH]] je od bošnjačko-hrvatske federacije, koja je po [[washingtonski sporazum|Washingtonskom sporazumu]] trebala ući u konfederaciju s [[RH|Republikom Hrvatskom]], '''postala''' bošnjački entitet.<ref name="Kronologija">Milan Sitarski: [https://www.idpi.ba/kronologija-dekonstituiranja-hrvata-u-bih/ Kronologija dekonstituiranja Hrvata u BiH] Institut za društvena-politička istraživanja (IDPI), 15. veljače 2019.</ref>
''"Sastav Vijeća Naroda i Doma Naroda biće paritetan tako da svaki konstitutivni narod ima isti broj zastupnika. Najmanje osam najviše 17 zastupnika bit će iz reda jednog konstitutivnog naroda. Ostali su zastupljeni u broju koji ne prelazi polovicu predstavnika jednog konstitutivnog naroda u Vijeću naroda, odnosno Domu naroda"'' - [[Sarajevski sporazum o ustavnim promjenama]].<ref
===Inzko===
| |||