Fiziologija disanja čovjeka: razlika između inačica

=== Disanje ===

Disanje se može opisati kao spontani, ritmički mehanički proces. Grčenjem i opuštanjem (''kontrakcija i relaksacija'') [[mišić]]a tijekom disanja nastaje kretanja plinova iz vanjskog okoliša u pluća i obratno, čime [[tijelo]] dobiva plinoviti medij za razmjenu plinova.

 

=== Vanjsko disanje ===

 

== Funkcije disanja ==

:'''Disanje ima nekoliko funkcija;'''

::* Unos kisika u tijelo,

=== Regulacija tjelesne temperature ===

Tjelesna temperature se obično održava u rasponu od (36.1 do 37,0°C). Isparenje tjelesnih tekućina (kao što je znojenje) je jedna od metoda koja pomaže uklanjanju topline i održavanju toplinske ravnoteže tijela. Vlažan zrak tokom izdisanja također pomaže u procesu eliminacije topline. Negativan efekt može biti gubitak velike količine topline zbog velike površine pluća.

 

=== Regulacija acido-bazne ravnoteže u tijelu ===

U tijelu postoji složena ravnoteža između količine kisika i ugljičnog dioksida. Kretanje ugljičnog dioksida i kisika odvija se kroz brojne kemijske promjene u hemoglobinu i krvnoj plazmi. Poremećaj u radu ovih kemijskih puteve mijenja kemijsku ravnotežu tijela.

Pod normalnim uvjetima, relativni nivo acido-bazne ravnoteže (pH razina) u tijelu je u rasponu od 7,35 do 7,45. Tijekom disanja raste parcijalni tlak ugljičnog dioksida, povećava se razina kiselosti, i pH vrijednost se snižava na manje od 7,3. Isto tako, previše malo ugljičnog dioksida izaziva porast bazne reakcije krvi i porast pH vrijednosti.

Budući da ljudsko tijelo održava acido-baznu ravnotežu unutar uskih granica, disajni centar mozga reagira pri svakoj promjeni pH i parcijalnog tlaka ugljičnog dioksida (pCO2) u krvi. Kada dođe do promjena acido-bazne ravnoteže i pH, kemijski receptore aktiviraju disajni proces kako bi se pCO2 i pH razina normalizirali. Raspon od 7,2 do 7,6 je kritična granica nužne za kretanje kisika kroz krv i ulazak kisika u tkiva.

[[Datoteka:Kriva zasićenja Hgb O2.jpg|260px|mini|desno| Krivulja zasićenja hemoglobina kisikom]]

*Kisik je zastupljen sa oko 20,9%, (21%) u gasnoj smjesi naše atmosfere, a njegov parcijalni tlak je 160 [[mmHg]] u suhom [[zrak]]u na razini mora, na temperaturi od oko 15°C.

*Međutim ove vrijednosti se mijenjaju kada udahnuti zrak dospije u pluća. Suh [[atmosfera | atmosferski zrak]] izložen je zasićenoj vodenoj pari, na tjelesnoj temperaturi od (37°C), i djelomičnom tlaku[[vodena para | vodene pare]] od 47 mmHg. U dušniku dakle parcijalni tlaka kisika iznosi (760 - 47) ili oko 150 mmHg.

*Prolazeći kroz traheju ka alveolama, kisik se miješa i sa ugljičnim dioksidom. Tako da kada dođe do alveola gdje se odvija proces difuzije parcijalni tlak kisika postaje još manji.

 

{| border="1" cellpadding="5" cellspacing="0" align="center"

|! style="background:#ffdead;" colspan=1 align="center" | '''Visina (m)'''

|! style="background:#ffdead;" colspan=1 align="center" | '''Atmosferski tlak (kPa)'''