|
Pojam Glina koji se veže za prostor sadašnje Gline se prvi put se spominje [[1. lipnja]] [[1284]]. godine u ispravi zagrebačkog [[Kaptol (Zagreb)|Kaptol]]a koji je ujedno i prvi pisani dokument o Glini. Grad Glinu nakon oslobođenja od Turaka, uglavnom u 18. stoljeću, ponovno su izgradile hrvatske banske vlasti i hrvatski naseljenici iz Gorskog Kotara. U Glini je službovao kasniji hrvatski ban [[Josip Jelačić]], a vjeruje se da je u njoj uglazbljena i kasnija hrvatska himna "[[Lijepa naša domovina]]". U Glini, u prostoru nekadašnje mjesne tvrđe, [[4. rujna]] [[1737]]. godine zasjedao je [[Hrvatski sabor]].
== DomovinskiVelikosrpska ratagresija 1991 - 1995 ==
Tijekom domovinskogvelikosrpske rataagresije, [[velika Srbija|velikosrpstvom]] indoktrinirani dio srpskog većinskog stanovništvo općine Glina (oko 1500 osoba) pobunio se protiv Republike Hrvatske pa je 28. rujna 1990. izvršio neoružani napad na policijsku postaju MUP-a RH u Glini te opljačkao veću količinu oružja i streljiva iz postajnoga skladišta. Na području Gline su se, početkom ljeta 1991. dogodili prvi veći oružani okršaji za vrijeme eskalacije ratavelikosrpske agresije na Republiku Hrvatsku, a sve u povodu njezinog osamostaljenja od SFR Jugoslavije. 26. lipnja uslijedio je prvi oružani napad na mjesnu policijsku postaju MUP-a RH. Mjesec dana poslije toga, [[26. srpnja]] srpski pobunjenici i neki pripadnici oklopne postrojbe JNA koja je još od 26. lipnja bila stacionirana u Glini drugi put oružano [[Napad na policijsku postaju u Glini|napali su]] glinsku policijsku postaju MUP-a RH i civilni predjel [[Jukinac]] - sjeveroistočno predgrađe Gline koje se nalazi uz cestu prema Petrinji a koje je dotad bilo slobodno jer ga je štitila hrvatska policija (postrojba iz Bjelovara) a čiji su stanovnici bili lojalni i mirni građani, uglavnom Hrvati. Postrojbe MUP-a RH i ZNG-a, koje su se morale povući pred agresorima, omogućile su većini Hrvata iz Gline (uključujući i Jukinac) da se sklone u Donjem i Gornjem Viduševcu, selima sjeverno od Gline koja su tada bila slobodna. Nakon toga su Glinu u potpunosti nadzirali JNA i pobunjenici - većinom četnici. Onda su postrojbe JNA uništili više od 40 hrvatskih kuća u Jukincu.<ref>[http://www.hic.hr/ratni-zlocini/hrvatska/banovina/kronologija-ban.htm HIC] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150226083037/http://www.hic.hr/ratni-zlocini/hrvatska/banovina/kronologija-ban.htm |date=26. veljače 2015. }} Kronologija Domovinskog rata u Banovini</ref>. Preostale glinske Hrvate i Hrvate iz najbližoe glinske okolice (majski kraj i selo Joševica u majskom kraju, selo Skela), kao i druge nesrbe, Srbiagresori (velikosrbi) većinom su prognali, a mnoge su odveli svoje u logore gdje su mučeni.
Radikalizirani glinski Srbi s područja općine Glina nakon svoga "referenduma" u svibnju 1991.Glinu su smatrali dijelom Republike Srbije, a nazočnost Hrvata i djelovanje hrvatskih vlasti (isticanje "šahovnice") na području općine Glina smatrali su opasnošću i aktom agresije. Takvo poimanje glinskog općinskog prostora bilo im je pokriće za osvajanje ("oslobađanje) glinskoga teritorija sve do rijeke Kupe, koje je također bilo popraćeno mnogim zločinima nad tamošnjim stanovnicima, gotovo odreda Hrvatima (Glinsko Novo Selo, stankovački kraj, bučički kraj). Okupacijom, a u osnovi etničkim čišćenjem glinskoga općinskog prostora sve do rijeke Kupe, u listopadu 1991., prostor općine Glina i faktički je postao odmetnuti hrvatski teritorij. U sastavu potkraj 1991. proglašene tzv.Republike Srpske Krajine (a katkad i srpskio-jugoslavenskih integracija) općina Glina ostala je sve do kolovoza 1995, kad ju je oslobodila Hrvatska vojska,
|
