{{bris|KORONAVIRUS JE LAZ! SVI STE ZBUNJENI OD VLADE!!!!}} 1958.
[[Datoteka:TrigaReactorCore.jpeg|mini|desno|500px|Čerenkovljevo zračenje u [[nuklearni reaktor|nuklearnom reaktoru]].]]
'''Čerenkovljevo zračenje''', '''Čerenkovljev učinak''' ili '''Čerenkovljev efekt''' je emisija [[elektromagnetsko zračenje|elektromagnetskoga zračenja]] koje nastaje kada brze [[Električni naboj|električki nabijene]] [[Elementarna čestica|čestice]] ([[elektron]]i, [[proton]]i, [[mezoni]]) prolaze kroz [[optika|optičku]] sredinu ([[dielektrik]] ili [[izolator]]) brzinom većom od [[Brzina svjetlosti|brzine širenja svjetlosti]] u istome mediju. Učinak je vidljiv golim okom: ako na primjer elektroni iz [[Akcelerator čestica|betatrona]] ulaze u običnu [[voda|vodu]], [[tekućina]] kao da ljubičasto [[Fluorescencija|fluorescira]]. Jedan od primjera je karakteristična plavkasta [[svjetlost]] koja se primjećuje u [[nuklearni reaktor|nuklearnim reaktorima]]. Pojavu je 1934. opisao [[Pavel Aleksejevič Čerenkov|P. A. Čerenkov]], a objasnili su je 1937. [[Ilja Mihajlovič Frank|I. M. Frank]] i [[Igor Jevgenjevič Tamm|I. J. Tamm]]. Primjenjuje se u [[nuklearna fizika|nuklearnoj fizici]] za [[detektor|detekciju]] brzih električki nabijenih čestica i za mjerenje njihovih [[brzina]] (Čerenkovljev brojač ili Čerenkovljev detektor). <ref> '''Čerenkovljev efekt''', [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=13279] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.</ref> Za ovo otkriće sva trojica dobili su [[Nobelova nagrada za fiziku|Nobelovu nagradu za fiziku]] 1958.
