Razlika između inačica stranice »Rusko-saudijski rat cijenama nafte 2020.«

bez sažetka
 
== Pozadina ==
'''Počevši od 2014., američka proizvodnja nafte iz škriljaca povećala je svoj tržišni udio; Kako su ostali proizvođači nastavili proizvoditi naftu,<ref>{{cite news |title=Saudi Arabia's Oil Price 'Manipulation' Could Sink The Russian Economy |url=https://www.businessinsider.com/russia-saudi-arabia-and-oil-prices-2014-10 |work=Business Insider |date=13 October 2014}}</ref><ref>{{cite news |title=Stakes are high as US plays the oil card against Iran and Russia |url=https://www.theguardian.com/business/economics-blog/2014/nov/09/us-iran-russia-oil-prices-shale |work=The Guardian |date=9 November 2014}}</ref> cijene su se srušile s iznad 114 USD za barel u 2014. na oko 27 USD u 2016. U rujnu 2016, [[Saudijska Arabija]] i [[Rusija]] dogovorile su se suradnju u upravljanju cijenama [[Nafta|nafte]], stvarajući neformalni savez proizvođača OPEC-a i proizvođača izvan OPEC-a koji je nazvan "OPEC +." Do siječnja 2020. OPEC + smanjio je proizvodnju nafte za 2,1 milijuna barela dnevno (bpd), a Saudijska Arabija je napravila najveće smanjenje proizvodnje.'''
 
'''8. ožujka 2020. [[Saudijska Arabija]] pokrenula je cjenovni rat s [[Rusija|Rusijom]], omogućivši 65% kvartalni pad cijene nafte. Tijekom nekoliko tjedana cijene američke [[Nafta|nafte]] dvosmisleno pale su za 34%, sirova nafta pala za 26%, a nafta Brent pala je za 24%. Rat cijena je pokrenut prekidom dijaloga između Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEC) i Rusije zbog predloženih smanjenja proizvodnje [[Nafta|nafte]] usred [[Pandemija|pandemije]] koronavirusa 2019. Rusija je napustila sporazum, što je dovelo do pada saveza OPEC +. Cijene nafte već su pale od 30% od početka godine zbog pada potražnje. Rat cijena je jedan od glavnih uzroka i posljedica trenutno globalnog pada burze.<ref name="Reuters_120320">{{cite web |title=OPEC and how it has dealt with oil price crashes |url=https://www.msn.com/en-gb/finance/other/opec-and-how-it-has-dealt-with-oil-price-crashes/ar-BB1162HQ |website=Reuters |accessdate=12 March 2020 |date=12 March 2020}}</ref>'''
 
'''Kao rezultat [[Pandemija COVID-19|pandemije koronavirusa]] za razdoblje 2019–20. Pala je proizvodnja tvorničke proizvodnje i potražnje, što je smanjilo i ukupnu potražnju za [[Nafta|naftom]] i uzrokovalo pad [[Cijena|cijena]] nafte. Dana 15. veljače 2020. Međunarodna agencija za [[Energetika|energetiku]] objavila je da će rast potražnje pasti na najnižu stopu od 2011. godine, s rastom pada za 325.000 barela dnevno, na 825.000 barela dnevno, a smanjenjem potrošnje za 435.000 barela dnevno. Iako je potražnja za naftom općenito padala, pad potražnje na kineskim tržištima, najveći od 2008., pokrenuo je samit OPEC-a u [[Beč|Beču]] 5. ožujka 2020. Na summitu je OPEC pristao smanjiti proizvodnju nafte za dodatnih 1,5 [[Milijun|milijuna]] barela dnevno. kroz drugi tromjesečje (ukupno smanjenje proizvodnje od 3,6 [[Milijun|milijuna]] bpd od prvobitnog sporazuma iz 2016.), s tim da bi grupa trebala pregledati [[Politika|politiku]] 9. [[Lipanj|lipnja]] na sljedećem sastanku. OPEC je pozvao Rusiju i ostale članove OPEC-a koji nisu OPEC + da se pridržavaju odluke OPEC-a. [[Rusija]] je 6. ožujka 2020. odbila zahtjev, označivši kraj neslužbenog partnerstva, a cijene [[Nafta|nafte]] pale su 10% nakon najave.<ref>{{Cite news|url=https://www.bbc.com/news/business-51774622 |title=Oil plunges 10% after Opec deal collapses|date=2020-03-06|work=BBC News |access-date=2020-03-10|language=en-GB}}</ref><ref>{{Cite news|last=Reed|first=Stanley |url=https://www.nytimes.com/2020/03/06/business/opec-oil-prices-russia.html |title=Oil Prices Nose-Dive as OPEC and Russia Fail to Reach a Deal|date=2020-03-06|work=The New York Times|access-date=2020-03-11 |language=en-US|issn=0362-4331}}</ref>'''
 
== '''Izvori '''==
{{reflist}}
 
Anonimni suradnik