Hrvatske zemlje pod osmanskom vlašću: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
→‎Stogodišnji hrvatsko-turski rat: Kanala je puno kakati nije mogla srari
Oznake: smješci emoji mobilni uređaj m.wiki
m Reverted edits by 95.178.194.204 (talk) to last version by Tegel: test edits, please use the sandbox
Oznake: brzo uklanjanje SWViewer [1.3]
Redak 9:
== Stogodišnji hrvatsko-turski rat ==
{{glavni|Stogodišnji hrvatsko-turski rat }}
U drugoj polovici [[15. stoljeće|15. stoljeća]] nastavljaju se stalni napadaji Osmanlija iz okupirane Bosne prema Hrvatskoj. Njih, zapravo, vode pretežito domaći, [[islamizacija|islamizirani]] [[beg]]ovi od kojih su mnogi donedavno bili katolicima. Bio je to stalni mali rat na granici koga vode Turska i Hrvatska. Tako su već 1465. oni osvojili Blagaj na Sani, nekoć grad hrvatskih velikaša Babonića i sjedište hercega [[Hrvoje Vukčić Hrvatinić|Hrvoja Vukčića Hrvatinića]]. Godine [[1471.]] zauzimaju Počitelj na Neretvi, a [[1482.]] pada i [[Herceg-Novi]], posljednji slobodni dio Hercegovine. Uzalud je [[Nikola Iločki]], hrvatski velikaš imenovan za kralja Bosne ([[1471.]]), a kralj Matijaš Korvin [[1480.]] prodro u Bosnu čak do Sarajeva. U tim teškim vremenima Hrvati su uspjeli [[1491.]] pobijediti tursku vojsku koja se vraćala s pohoda u [[Kranjska|Kranjskoj]]. Ali sve je izgledalo izgubljeno kad je hrvatsko plemstvo [[1493.]] teško potučeno u [[Bitka na Krbavskom polju|bitci na Krbavskom polju]]. Međutim, poraz Hrvata na Krbavi bio je najava i početak stogodišnjeg obrambenog rata u kome su Hrvati hrabro branili svaku stopu svoje zemlje. I dok su Osmanlije od 1453. do 1482. osvojili Carigrad, srušili [[Bizantsko Carstvo]] i pokorili brojne kraljevine, Hrvati su u stotinu godina izgubili samo pedesetak kilometara u dubini svoga prostora. Sačuvali su uski pojas svoje države koji su sami nazivali ''ostatcima ostataka nekoć snažnoga hrvatskog kraljevstva'' (''reliquiae reliquiarum olim inclyti regni Croatiae'').😘
 
==Hrvatska na braniku Srednje Europe==