Pokolj u Ahmićima: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja
Oznake: VisualEditor mobilni uređaj m.wiki
m uklonjena promjena suradnika 37.203.70.155 (razgovor), vraćeno na posljednju inačicu suradnika Krljob
Oznake: brzo uklanjanje SWViewer [1.3]
Redak 6:
[[Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije]] presudio je da su ubojstva u Ahmićima bila [[zločin protiv čovječnosti]], a jedan od zapovjednika ove akcije, [[Dario Kordić]], osuđen je na 25 godina zatvora.<ref name="ICTY: Kordić and Čerkez verdict">{{cite web|url=http://www.icty.org/x/cases/kordic_cerkez/tjug/en/kor-tj010226e.pdf|title=ICTY: Kordić and Čerkez verdict|publisher=[[ICTY]]|date=2001-02-26|accessdate=2010-04-25}}</ref> Pokolj su otkrili mirovne snage [[UN]]-a sastavljene od britanske vojske, i pukovnik [[Bob Stewart]].<ref>{{cite web|url=http://books.google.co.uk/books?id=MMlk44vZX6sC&pg=PA114&lpg=PA114&dq=bob+stewart+Ahmici&source=bl&ots=2LeB7KdLOp&sig=fZpUvk6COEMtrQ6J__G0WMoZGIk&hl=en&ei=_zZ8SrPVLseZjAeMtqWIBw&sa=X&oi=book_result&ct=result&resnum=8#v=onepage&q=bob%20stewart%20Ahmici&f=false|title=Dimensions of Western military intervention|author=Colin McInnes, Nicholas J. Wheeler}}</ref><ref>{{cite news|url=http://www.independent.co.uk/news/world/return-to-the-land-he-never-really-left-1112610.html|publisher=independent.co.uk|title=Return to the land he never really left | location=London | first=Paul | last=Welsh | date=14. kolovoza 1999. | accessdate=23-04-2010}}</ref><ref>{{cite web|url=http://books.google.co.uk/books?id=1_ceXJTw71MC&pg=PA92&lpg=PA92&dq=bob+stewart+Ahmici&source=bl&ots=aJB5KKvnHS&sig=dgjsWnuKAzbPSPD-oT2m01QkyEQ&hl=en&ei=_zZ8SrPVLseZjAeMtqWIBw&sa=X&oi=book_result&ct=result&resnum=5#v=onepage&q=bob%20stewart%20Ahmici&f=false|author=Charles R. Shrader|title=The Muslim-Croat civil war in Central Bosnia: a military history, 1992-1994}}</ref>
 
== Mržnja u vrhuncuNapadNapad ==
Dana [[3. travnja]] [[1993.]] hrvatsko vodstvo sastalo se u [[Mostar]]u i raspravljalo o [[Rat_u_Bosni_i_Hercegovini#Vance-Owenov_mirovni_plan|mirovnom planu Vancea-Owena]]. Sukladno sporazumu, prema uputi ministra obrane BiH, odlučeno je da će se provesti stavljanje svih oružanih snaga (i Armije BiH i HVO-a) na području "hrvatskih provincija" (provincije 3, 8 i 10) pod zapovjedništvo HVO-a, kao i stavljanje svih oružanih snaga (i Armije BiH i HVO-a) na području "muslimanskih provincija" pod zapovjedništvo Armije BiH, radi efikasnije obrane od [[Velikosrpska agresija na Hrvatsku i BiH|velikosrpske agresije]]. Bošnjaci nisu pristali provesti odluku.
odluku.
 
U travnju je ABiH planirala poduzeti novu ofenzivu. Plan je bio presjeći prometnicu Vitez – Busovača i tako Hrvate smjesti u džepove iz kojih se neće moći dugo opirati. Da bi to sprovele, višestruko brojnije snage ABiH potpuno su napustile bojišnicu spram Srba s kojima su tih mjeseci bili u dogovoru protiv Hrvata te je ABiH sav svoj potencijal uključila na savladavanje HVO-a. Iako je selo Ahmići bilo legitimni vojni cilj, pored vojne akcije zbog nepoznatog razloga u Ahmićima se dogodio pokolj, a Hrvatskoj nesklona međunarodna diplomacija i svjetski mediji proširili su svijetom vijest o paklu Ahmića, zanemarivši vojnu pozadinu.<ref>[https://www.hercegbosna.org/kolumne/domovinski-rat/buhine-kuce-posljednji-pokusaj-abih-da-porazi-hrvate-sredisnje-bosne-4905.html Portal Hrvata Bosne i Hercegovine] ''Buhine kuće - posljednji pokušaj ABiH da porazi Hrvate središnje Bosne'' , 6. siječnja 2017. (pristupljeno 8. veljače 2018.)</ref> Zbog raznih razloga, uključujući i odlukom Žalbenog vijeća ICTY-a znatno je smanjena prvotna kazna generalu HVO Tihomiru Blaškiću, jer je pregledom novih dokaza utvrđeno drugačije činjenično stanje i utvrđeno da su Ahmići bili legitiman vojni cilj jer su se tamo nalazile postrojbe Armije BiH.<ref>[https://www.index.hr/vijesti/clanak/nobilo-ljubicic-je-zapovjedio-masakr-u-ahmicima/215545.aspx Index.hr] ''Nobilo: Ljubičić je zapovjedio masakr u Ahmićima'' 30. srpnja 2004. (pristupljeno 22. travnja 2020.)</ref>
 
U petak, 16. travnja, u 5:30 ujutro, došlo je do istodobnih sukoba između HVO-a i Armije BiH u naseljima [[Vitez (BiH)|Vitez]], [[Stari Vitez]], [[Ahmići]], [[Nadioci]], [[Šantici]], [[Pirići]], [[Novaci]], [[Putiš]] i [[Donja Večeriska]]. Tog jutra, HVO vozila blokirala su glavne ceste a napad na Ahmiće je započeo sa tri strane kako bi se stanovništvo u bijegu usmjerilo prema jugu gdje su vojnici čekali i pucali na ljude.<ref name="ICTY: Blaškić verdict">{{cite web|url=
Line 19 ⟶ 20:
Počinitelji su bili pripadnici sljedećih postrojbi: [[Anti-teroristička bojna Vojne Policije HVO-a "Jokeri"]], [[Viteška brigada HVO-a]], [[Vitezovi|PPN Vitezovi]] te [[brigada "Nikola Šubić Zrinski"]].
 
=== MržnjaLegitiman prema naroducilj ===
 
[[Ahmići]] su bili maloapsolutno legitiman vojni cilj, selo u kojem su se, unatoč često ponavljanim niječućim lažima visokih oficira HVOArmije BiH i lažnim hrvatskimbošnjačkih svjedočanstvima na suđenjima u Haagu, stalno nalazile dobro naoružane, ukopane Hrvatskei utvrđene bošnjačke snage, uključujući džamiju i osnovnu školu. Po spoznajama hrvatskih obavještajaca, upravo tada služilo za njihovo okupljanje.<ref name="Charles">Charles Shrader: ''Muslimansko-hrvatski građanski rat u srednjoj Bosni - Vojna Povijest 1992. - 1994.'', Golden marketing - Tehnička knjiga, Zagreb, 2004.</ref>
 
Koncem prosinca 1992. i početkom siječnja 1993. Ahmići su bili značajno vojno uporište Armije BiH, smješteno na samoj komunikaciji između Busovače s jedne te Viteza i Novog Travnika s druge strane, zemljopisno dijeleći Lašvansku dolinu na dva djela. IstinuLaž da nije bilo vojnih formacija u Ahmićima iznio je zapovjednik 3. korpusa Armije BiH [[Enver Hadžihasanović]], inače predratni pripadnik [[KOS]]-a, kontraobavještajne službe JNA, učenik Aleksandra Vasiljevića i Fikreta Muslimovića.<ref>[https://www.hrsvijet.net/index.php/magazin/28-vijesti/povijesni-identitet/32659-ahmii-su-bili-legitiman-vojni-cilj- HRsvijet.net] M.I. ''Ahmići su bili legitiman vojni cilj '' 11. lipnja 2014. (pristupljeno 23. travnja 2020.)</ref>
 
[[Armija BiH]] je, 16. travnja ujutro, trebala iskoristiti Ahmiće kao najpogodnije polazište za daljnje napredovanje prema obližnjem [[Vitez (BiH)|Vitezu]] iz pravca istoka jer se selo nalazi na veoma važnoj uzvisini s koje su Bošnjaci još od listopada 1992. nadzirali glavnu cestu [[Travnik]] - [[Busovača]], otežavajući, a povremeno i sprječavali prolazak hrvatskim snagama.<ref name="Charles">Charles Shrader: ''Muslimansko-hrvatski građanski rat u srednjoj Bosni - Vojna Povijest 1992. - 1994.'', Golden marketing - Tehnička knjiga, Zagreb, 2004.</ref>
 
Stoga je postrojba Vojne policije zajedno s mjesnim pripadnicima [[HVO]]-a s pravom u zoru toga dana, nakon nekoliko oružanih provokacija s bošnjačke strane, poduzela neočekivani napad na selo, suočivši se sa civilimažestokim kojibošnjačkim suotporom bilii Muslimanipretrpjevši značajne gubitke, dovodišto seje sve u jednom trenutku dovelo do toga da odgovorni hrvatski zapovjednici naređujuizgube nadzor nad situacijom pa se jedna apsolutno legitimna akcija pretvorila u uništavanje sela i nepromišljeni pokolj velikog broja [[Bošnjak]]a.<ref name="Charles" />
 
== Suđenja ==