Inačica od 26. siječnja 2020. u 19:24 uredi Man Usk (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici, Ophoditelji 43.166 edits m uklanjanje izmjene 5424186 suradnika 80.80.47.67 (razgovor) Oznaka: uklanjanje ← Starija izmjena		Inačica od 24. travnja 2020. u 10:30 uredi ukloni ovu izmjenu 31.185.120.74 (razgovor) →‎Stanovništvo Oznaka: VisualEditor Novija izmjena →
Redak 29: [[Natalitet]] i [[mortalitet]] u državama zapadne Europe je nizak, osim u [[Irska\|Irskoj]]. Porast broja stanovnika je spor, povećava se udjel starog, a smanjuje udjel mladoga stanovništva. Manjak mlađeg stanovništva očituje se u nedostatku radne snage u visoko razvijenim gospodarstvima tih zemalja. To se rješava zapošljavanjem stranaca koji se doseljavaju iz slabije razvijenih zemalja te iz bivših kolonija zapadnoeuropskih država (npr. [[Alžirci]] i [[Tunižani]] u [[Francuska\|Francusku]] te [[Indijci]] u [[UK\|Ujedinjeno Kraljevstvo]]). Većina stanovnika zapadne Europe pripada [[Kršćanstvo\|kršćanskoj]] regiji ([[protestantizam\|protestanti]] i [[katolicizam\|katolici]]). Stupanj urbanizacije je vrlo visok. [[Belgija]], [[Nizozemska]], [[Luksemburg]] i [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] su među najurbaniziranijim zemljama svijeta. Tradicionalna sela zadržala se se samo još u [[Francuska\|Francuskoj]]. Širenjem gradova u prostor nastaju velike gradske regije - aglomeracije (na primjer [[Pariz]].) U vrlo gusto naseljenim područjima dolazi do srašćivanja susjednih gradova u konurbacije. Dobar primjer konurbacije je belgijski tzv. [[Zlatni trokut]] ([[Bruxelles]] - [[Antwerpen]] - [[Gent]]). == Gospodarstvo ==

Zapadna Europa: razlika između inačica