Razlika između inačica stranice »Ladislav I. Sveti«

m
ispravak (pobijédio/la/lo/pobijédivši)
m
m (ispravak (pobijédio/la/lo/pobijédivši))
Bio je sin ugarskog kralja [[Bela I.|Bele I.]] (1060.-1063.) i kraljice Rikse Pijastović od [[Poljska|Poljske]] (1013.-1075.), a imao je starijeg brata [[Gejza I.|Gejze I.]] i dvije sestre Sofiju<ref>[http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=35062 Ladislav I. Arpadović (Sveti) - Hrvatska opća enciklopedija]</ref>, suprugu istarskog markgrofa Ulrika I. i [[Jelena Lijepa|Ilonu]] ([[hrvatski jezik|hrv.]] ''Jelena Lijepa''), ženu [[Hrvatski vladari|hrvatsko-dalmatinskog kralja]] [[Dmitar Zvonimir|Zvonimira]] (1074.-1089.). Rođen je u izbjeglištvu u Poljskoj, a [[1048.]] godine vraća se u Ugarsku i sudjeluje u prijestolonasljednim borbama. Godine [[1060.]] pomogao je ocu da uz pomoće poljske vojske zadobije ugarsko prijestolje.<ref name="proleksis.lzmk.hr">[http://proleksis.lzmk.hr/33559/ Ladislav I. Arpadović (Sveti) - Proleksis enciklopedija]</ref>
 
Za vrijeme vladavine rođaka [[Salomon, ugarski kralj|Salomona]] (1063.-1074.), sina kralja [[Andrija I.|Andrije I.]] (1046.-1060.) i brata Ladislavovog oca Bele I., Ladislav je dobio na upravu istočni dio Ugarske kojim je upravljao kao [[vojvoda]]. Iako je u ugarskoj dinastiji prevladavao sustav nasljeđivanja po pravu seniorata, Ladislav je pomogao svom bratu Gejzi da stekne ugarsko prijestolje. Zajedno s njim pobjediopobijedio je vojsku kralja Salomona u bici kod Mogyoroda, [[14. ožujka]] [[1074.]] godine, nakon čega je Ladislavov brat Gejza I. (1074.-1077.) proglašen ugarskim kraljem.
 
Nakon smrti kralja Gejze I. [[1077.]] godine, ugarska kruna pripala je Ladislavu. Uspješno je obranio Ugarsku od napada [[Pečenezi|Pečenega]] koje je protiv njega poslao detronizirani kralj Salomon. Nakon toga okrenuo se jačanju svoje kraljevine te je odlučio iskoristiti smrt hrvatskog kralja Zvonimira († 1089.), supruga svoje sestre kraljice Jelene Lijepe kako bi osvojio [[Kraljevina Hrvatska|Kraljevinu Hrvatsku]] i staviti je pod upravu Arpadovića. Godine [[1091]]. umire bez imenovanog nasljednika kralj [[Stjepan II., hrvatski kralj|Stjepan II.]], koji je došao na prijestolje nakon Zvonimira, pa je Ladislav mogao [[Dinastički rat u Hrvatskoj 1091.-1105.|započeti osvajanje Hrvatske]]. Stoga je te iste godine provalio sa vojskom preko [[Drava|Drave]], te je bez problema zauzeo [[Slavonija|Slavoniju]], ali je naišao na oružani otpor [[Hrvati|Hrvata]] na području južno od [[Petrova gora|Gvozda]] (''Alpes Ferreae'').<ref name="proleksis.lzmk.hr"/> Istodobno se [[bizant]]ski car [[Aleksije I. Komnen]] (1081.-1118.), uplašio za svoje posjede u [[Dalmacija|Dalmaciji]], pa je platio nomadskom narodu [[Kumani|Kumana]] da napadnu Ugarsku. Prešavši planinu [[Gvozd]] morao se kralj Ladislav I., na vijest o napadu Kumana, vratiti u Ugarsku.<ref name="Fedro, Povijest Hrvatsa 1526">Šišić, Fedro, Povijest Hrvatsa, pregled povijesti hrvatskog naroda 600.-1526., prvi dio, str. 152.</ref>