Razlika između inačica stranice »Sedam svjetskih čuda«

bez sažetka
m (uklonjena promjena suradnika 188.252.197.175 (razgovor), vraćeno na posljednju inačicu suradnika Mateo K 01)
Oznaka: brzo uklanjanje
Oznake: uređivanje s mobilnog uređaja Wikipedija za mobilne uređaje
[[Datoteka:Gizeh Cheops BW 1.jpg|mini|desno|300px|Keopsova piramida]]
'''SedamOsam svjetskih čuda''' je sedamosam veličanstvenih čovjekovih dostignuća u [[arhitektura|arhitekturi]] i [[Građevina|građevinarstvu]]. Kako civilizacija vremenom napreduje, tako postoji nekoliko takvih popisa.
 
Prvi popis svjetskih čuda sačinjen je navodno između [[150. pr. Kr.|150.]] i [[120. pr. Kr.|120.]] godine prije nove ere, a sačinio ga je grčki pjesnik [[Antipatros]] iz Sidona. Što ga je navelo da to učini, ne zna se. Ne zna se, štoviše, je li Antipatros poznavao građevine i skulpture na temelju vlastitog promatranja. Svih tih sedam znamenitosti bile su odabrane iz grčkog kuta gledanja, no samo jedno čudo našao je pjesnik na zemlji današnje [[Grčka|Grčke]]: [[Fidija|Fidijinog]] [[Zeus]]a. Tri čudesna djela bila su u Maloj Aziji: Kolos s [[Rod (otok)|Rod]]a, [[Artemida|Artemidin]] hram u Efesu i Mauzolej u Halikarnasu. Nešto dalji put bio je do [[Piramida (arhitektura)|piramida]] u Gizehu, a da čovjek ugleda viseće vrtove valjalo se potruditi sve do [[Babilon]]a.
Čuda što su se, tako reći, nalazila ispred kućnog praga - Antipatros je izostavio: [[Akropola|Akropolu]] u [[Atena (grad)|Ateni]]. Druge stvari nije mogao pribilježiti jer su već bile porušene, kao npr. Babilonski toranj. Pjesnik svojim suvremenicima nije nudio nikakve ruševine, već samo aktualne znamenitosti. To što je riječ upravo o sedam, a ne o trinaest ili dvadeset svjetskih čuda, ovisi o simboličnom značenju brojke sedam.
 
Kao "osmo čudo svijeta" smatrali su ljudi prukya.
Kao "osmo čudo svijeta" smatrali su ljudi kasnijih godina nekoliko tuceta značajnih građevina razasutih po čitavu svijetu. Prve rekonstrukcije antičkih svjetskih čuda, punih fantazije, nastale su u vrijeme kad se [[Europa]] počela sjećati klasike. [[Marten de Vos]] ([[1532]]. - [[1603]].) i u njegovo vrijeme veoma slavni [[Isusovci|isusovac]] [[Athanasius Kircher]], rođen [[1601]]. u [[Fulda|Fuldi]], dali su prvi doprinos tome, a [[Fischer von Erlach]] ([[1656]]. - [[1723]].) približio se već nešto više stvarnosti. Vrijedna svjedočanstva naišla su tek u trenutku, kad su se arheolozi dali na posao.
 
Svjetska čuda Antike:
Anonimni suradnik