Hrvati Bosne i Hercegovine: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
→Obrazovanje: Napredak nije obrazovna ustanova nego kulturna udruga |
|||
Redak 210:
[[Hrvatski obrazovni sustav u Bosni i Hercegovini|Ognjišta najranije pismenosti]] bili su samostani, među kojima su se posebno isticali Kreševo, [[Franjevački samostan Duha Svetoga u Fojnici|Fojnica]], [[Franjevački samostan Kraljeva Sutjeska|Kraljeva Sutjeska]] i Tolisa, a kasnije i samostani u Hercegovini ([[Franjevački samostan u Humcu|Humac]] i [[Franjevački samostan i crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije u Širokom Brijegu|Široki Brijeg]]). Za hrvatsko osnovno školstvo u Bosni i Hercegovini za vrijeme Turaka, najviše zasluge pripadaju [[Ivan Franjo Jukić|Ivanu Franji Jukiću]] i [[Grgo Martić|Grgi Martiću]], koji su škole osnivali, pomagali i u njima predavali. Od [[1872.]] godine osnivaju osnovne škole u više mjesta u BiH i školske sestre franjevke Krista Kralja. Njihova je nastava vođenda metodski i stručno, pa su hrvatske katoličke osnovne škole u [[BiH|Bosni i Hercegovini]] pri kraju turskog i početkom austrougarskog perioda u organizacijskom i nastavnom pogledu bile na nivou tadašnjeg osnovnog školstva u naprednijim krajevima. Obrazovni sustav prije [[Rat u BiH|rata u Bosni i Hercegovini]] je dominantno bio orijentiran prema mješavini nacionalnih kultura uz potiskivanje [[hrvat]]skog indentiteta ili na štetu hrvatskih interesa. Osnivanjem [[Herceg-Bosna|Hrvatske zajednice Herceg-Bosne]] početkom rata u Bosni i Hercegovini, na područjima na kojima su Hrvati u većini organizira se nastava u osnovnim i srednjim školama po hrvatskim nastavnim planovima i programima u BiH.
[[Datoteka:Sveuciliste_u_Mostaru-logo.JPG|mini|Grb Sveučilišta u Mostaru]]
U isto vrijeme Univerzitet Džemal Bijedić u Mostaru postaje [[Sveučilište u Mostaru]] sa službenim [[hrvatski jezik|hrvatskim jezikom]] i do sada je jedino takvo sveučilište u Bosni i Hercegovini. Daytonskim sporazumom obrazovanje prelazi u nadležnosti [[RS|Republike Srpske]] u Republici Srpskoj, a u [[FBiH|Federaciji Bosne i Hercegovine]] prelazi isključivo na županije. Takvim rješenjem u Federaciji Bosne i Hercegovine formalno je omogućeno nastavak nastave u osnovnim i srednjim školama u tri županije s većinskim hrvatskim stanovništvom ([[Županija Zapadnohercegovačka|Zapadnohercegovačka]], [[Hercegbosanska županija|Hercegbosanska]] i [[Posavska županija|Posavska]]) i dvije županije s većinskim mješovitim hrvatsko-bošnjačkim stanovništvom ([[Hercegovačko-neretvanska županija]] i [[Županija Središnja Bosna]]).<ref name="HKV">[http://hakave.org/index.php?option=com_content&task=view&id=3697&Itemid=281 Hakave.org] Položaj Hrvata u BiH u području obrazovanja</ref> U područjima Bosne i Hercegovine s većinskim [[Bošnjaci|bošnjačkim]] i [[Srbi|srpskim]] stanovništvom, u kojima su [[Hrvati]] povijesno ukorijenjeni postoje katolički školski centri ([[Sarajevo]], [[Zenica]], [[Tuzla]], [[Travnik]], [[Banja Luka]], [[Bihać]] i [[Žepče]]).<ref name="KŠC">[http://www.ksczenica.com/index.php?option=com_content&task=view&id=12&Itemid=26 KŠC Zenica.com] Povijest KŠC-a</ref> [[Hrvatski obrazovni sustav u Bosni i Hercegovini#Druge obrazovne ustanove|Druge obrazovne ustanove]] su:
=== Šport ===
| |||