Vogošća: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja |
|||
Redak 129:
== Uprava ==
== Povijest ==
Današnja Vogošća naglo se razvila poslije Drugoga svjetskog rata. Razvitak je prije svega posljedica izgrađenog vojno-industrijskog kompleksa [[Pretis]]. U bivšoj Jugoslaviji Vogošća bila je poznata kao jedna od najboljih općina prema razini nacionalnog dohotka po glavi stanovnika. Razlog je što se industrija razvijala u suradnji s popularnim Volkswagenom iz Njemačke te SKF-om iz Göteborga u Švedskoj.<ref name="mala župa"/>
Nakon rata u BiH, Vogošća je reintegrirana u Sarajevsku županiju. Zbog zatrovanih međunacionalnih odnosa otišla je prijeratna većina, pravoslavno stanovništvo (oko 35 %). Naselilo se dosta Muslimana iz istočne Bosne. 2013. godine u Općini Vogošća od 25 000 ljudi živjelo je oko 92 % Bošnjaka, 2 % Srba te samo 1 % Hrvata, kojih je prije rata bilo 4 % u općini.<ref name="mala župa"/>
Katolička crkva u Vogošći blagoslovljena je 21. prosinca 2008. dok je još pripadala župi Čemerno. Danas je crkva u Vogošći u sveobuhvatnoj obnovi interijera. Župna kuća je postala međunarodno sjemenište tako da se u njoj svaki dan održavaju molitve i euharistija. 2013. vrhbosanski nadbiskup Vinko kard. Puljić osnovao je župu Vogošća, posvetivši je tada Blaženoj Majci Tereziji iz Kalkute, a čiji su teritorij pastoralno dijelile župe Marijin Dvor te Čemerno-Ljubina. Župnik vogošćanske župe je za razliku od većine vjerničkih zajednica u Vrhbosanskoj nadbiskupiji, u kojoj su svećenici Hrvati, inozemac. Don Alberto Zornada je Talijan iz Trsta, koji je svećeničku formaciju dobio u [[Biskupijsko-misijsko sjemenište Redemptoris Mater u Puli|sjemeništu Redemptoris Mater]] u Puli.<ref name="mala župa">[https://www.nedjelja.ba/hr/iz-zivota/reportaza/vogosca-mala-zupa-pod-zastitom-svetice-siromasnih/6841 Katolički tjednik] ''Vogošća – mala župa pod zaštitom svetice siromašnih'' 21. rujna 2018. (pristupljeno 28. travnja 2020.)</ref>
== Gospodarstvo ==
Tijekom [[1980-ih]] godina općina Vogošća zabilježila je stabilan i dinamičan razvoj i bila prepoznatljiva po vrlo visokom stupnju razvijenosti u području [[industrija|industrije]]. Vogošća je bila poznata kao druga općina u bivšoj Jugoslaviji po razvijenosti tj. razini nacionalnog dohotka po glavi stanovnika. Takvom stanju u najvećoj mjeri doprinijeo je razvoj [[automobilska industrija|automobilske industrije]] i industrije valjčanih ležaja koji se odvijao u suradnji s [[Volkswagen]]om iz [[Njemačka|Njemačke]] i SKF–[[Göteborg]] iz [[Švedska|Švedske]]. U gospodarskoj strukturi šire regije [[rudarstvo]] i industrija predstavljaju pretežne gospodarske grane. Suradnja općine Vogošća s drugim zemljama u predratnom razdoblju bila je na visokoj razini. Pored razvijene infrastrukture, lokalnog i međugradskog prometa Vogošća ima razvijenu [[telekomunikacije|telekomunikacijsku]] i PTT mrežu s vlastitom centralom od 12.000 brojeva, te vlastiti RTV Servis s odašiljačem.
| |||