Derviš: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja |
Nema sažetka uređivanja |
||
Redak 2:
'''Derviš''' ([[arapski jezik|arap.]] '''ﺵﻴﻭﺭﺩ''', ''darwīš''; [[Turski jezik|tur.]], ''derviş'') izraz je koji označava [[musliman]]skog [[mistik]]a, tj. sljedbenika [[sufizam|sufizma]], mističkog učenja o [[islam]]u.
Učeni naziv za derviša je [[sufi]] ([[arapski jezik|arap.]] '''صوفي''' ''sūfī''; u [[Sarajevo|Sarajevu]] i [[Bosna|Bosni]] često se izgovara kao ''sufija''); u zapadnim akademskim krugovima riječ ''sufi'' često je upotrebljavana kao isključivi izraz. Derviš je osoba koja teži ka visokim spoznajama o Bogu i u tim valovima nastoji ostati u najvišim stupnjevima molitve
== Povijest ==
[[Datoteka:Blagaj, muslimsky (dervissky) klaster u vyveracky reky Buny.jpg|thumb|Tekija na vrelu Bune kod [[Mostar]]a, najpoznatija tekija u Bosni i Hercegovini]]
Derviški redovi (tarikati) su se u islamskom svijetu pojavili početkom trećeg stoljeća islamskog kalendara. Tarikat u prijevodu znači škole, koje su dobile nazive po njihovim osnivačima. Oni su podizali i upućivali svoje učenike ka usavršavanju znanja i djelovanja. Ti učenici su se, zatim, pozivali na njih, a njihove škole, ili tarikati, nazvani su po ovim specifičnim imenima.
[[Tekija]] je građevina ili mjesto u kojem su nekada [[šejh]]ovi boravili. U tekiji se i danas redovno okupljaju pripadnici tarikata, učenici (muridi), te simpatizeri tarikata (muhibbi) radi vršenja dužnosti koje su propisane [[Sufizam|tesavvufskim]] pravilima. Određeni broj murida posvetio se svojim zvanjima u tarikatu i tekiji radi afirmacije svoga puta, odričući se užitaka ovoga svijeta – i stalno se družeći sa šejhom.
Muharem Omerdić smatra da su derviši na prostor Bosne i Hercegovine došli prije osmanske vojske i donijeli islam u [[Bosna i Hercegovina|Bosnu i Hercegovinu]]. Nakon dolaska Osmanlija, u procesu oblikovanja muslimanskih urbanih sredina i intenzivnog širenja orijentalno-islamske kulture velika uloga pripada dervišima i njihovim redovima. Iz 1462. godine datira prva registrirana ustanova tarikata u Bosni i Hercegovini, Mevlevijska tekija na Bentbaši, u [[Sarajevo|Sarajevu]].<ref>(boš.) [https://tarikjazic.wordpress.com/2017/03/16/hadzi-sinanova-tekija-posljednji-vrijedniji-spomenik-osmanlijske-arhitekture-u-sarajevu/ Tarik Jažić] Legende starogradskih mahala: Hadži Sinanova tekija – posljednji vrijedniji spomenik osmanlijske arhitekture u Sarajevu, 16. ožujka 2017. (pristupljeno 17. veljače 2018.)</ref> Od sedam sarajevskih tekija iz osmanskog perioda, ostala je samo [[Hadži Sinanova tekija u Sarajevu|Hadži Sinanova tekija]] koja i danas pripada [[Kadirije|kadirijskom]] derviškom redu.<ref name="navigator">(boš.) [https://www.navigator.ba/p/hadzi-sinanova-tekija Navigator.ba] Hadži Sinanova tekija (pristupljeno 17. veljače 2018.)</ref> ▼
Derviši u tekiji čine duhovno bratstvo. Potčinjavaju se strogoj disciplini kako prema šejhu, tako i prema ukupnom učenju svoga reda. Šejh je neprikosnoveni autoritet među dervišima. Starot učenika ne utječe na rang u tekiji, jer je na cijeni jedino pobožnost, učenost, te privrženost šejhu i redu.
== Derviški redovi ==▼
Duhovni centar tarikata je sjedište šejha. Tekije se najčešće izdržavaju od svojih vakufa, te od priloga bogatih derviša i murida. Šejhovi nisu plaćeni niti su se ikada vodili kao poseban stalež. Moraju biti najučeniji u svojoj sredini. Derviš može biti pripadnik samo jednog tarikata (derviškog reda). Šejh može biti šejh u više tarikata, ali samo jedan može da predvodi.
Uglavnom su se šejhovi i derviši bavili raznim poslovima i zanatima, miješajući se sa ljudima i u neposrednom kontaktu su ostvarivali na njih utjecaj. Na taj način njihova znanost širila nenametljivo ali efikasno. Ovakav metod djelovanja kod derviša ostao je do danas nepromijenjen. Zbog njihovog neposrednog odnosa prema ljudima i ostvarenog utjecaja često je dolazilo do nemilih scena između njih i pojedinih ljudi iz ulemanskog (svećeničkog) staleža.<ref name="navigator">(boš.) [https://aura.ba/stotinama-godina-stara-prica-o-znamenitom-sejhu-abdurrahmanu-sirri-babi-sikiricu-i-nadaleko-poznatoj-oglavackoj-tekiji-na-oglavku-kod-fojnice-misticno-visevjekovno-prisustvo-dobrog-duha-velikog-sejha/] Stotinama godina stara priča o znamenitom šejhu Abdurrahmanu Sirri-babi Sikiriću i nadaleko poznatoj oglavačkoj tekiji na Oglavku kod Fojnice: Mistično viševjekovno prisustvo dobrog duha velikog šejha Sirri – babe (pristupljeno 17. veljače 2018.)</ref>
▲Muharem Omerdić smatra da su derviši na prostor Bosne i Hercegovine došli prije osmanske vojske i donijeli islam u [[Bosna i Hercegovina|Bosnu i Hercegovinu]]. Nakon dolaska Osmanlija, u procesu oblikovanja muslimanskih urbanih sredina i intenzivnog širenja orijentalno-islamske kulture velika uloga pripada dervišima i njihovim redovima. Iz 1462. godine datira prva registrirana ustanova tarikata u Bosni i Hercegovini, Mevlevijska tekija na Bentbaši, u [[Sarajevo|Sarajevu]].<ref>(boš.) [https://tarikjazic.wordpress.com/2017/03/16/hadzi-sinanova-tekija-posljednji-vrijedniji-spomenik-osmanlijske-arhitekture-u-sarajevu/ Tarik Jažić] Legende starogradskih mahala: Hadži Sinanova tekija – posljednji vrijedniji spomenik osmanlijske arhitekture u Sarajevu, 16. ožujka 2017. (pristupljeno 17. veljače 2018.)</ref> Od sedam sarajevskih tekija iz osmanskog perioda, ostala je samo [[Hadži Sinanova tekija u Sarajevu|Hadži Sinanova tekija]] koja i danas pripada [[Kadirije|kadirijskom]] derviškom redu.<ref
▲== Derviški redovi ==
U sufizmu se smatra da postoji dvanaest priznatih (temeljnih) tarikata iz kojih su nastali kolovi (ogranci). Na nekim mjestima se spominje i četrnaest priznatih tarikata, ali opće shvatanje u sufizmu je da postoji dvanaest osnovnih derviških redova.
| |||