Halleyjev komet: Razlika između inačica

Dodano 1.355 bajtova ,  prije 2 godine
 
== Povijest ==
Neki povezuju viđenje kometa u [[3. tisućljeće pr. Kr.|3. tisućljeću pr. Kr.]] s poravnanjem sfinge i piramida u Gizi.
<ref>(eng.) [http://web.archive.org/web/20120403124000/https://conceptgroen.nl/projecten/sphinx-egypt.html Gilbert de Jong: ''Sphinx - Egypt'' (pristupljeno 30. travnja 2020.)</ref><ref name=wired/> Nagađa se da je prvo zabilježeno i moguće viđenje Halleyeva kometa jedno kinesko iz [[astronomija u 613. pr. Kr.|613. pr. Kr.]], ali to odudara sedam godina od kalkulirana prolaska, iz čega je moguće zaključiti da se radi o nekom drugom kometu ili o vrlo velikoj pogrješci u izračunu.<ref name=wired>(eng.) [https://www.wired.com/2011/03/0330ancient-chinese-see-halleys-comet/ Wired.com] Randy Alfred: ''March 30, 240 B.C.: Comet Cometh to Cathay'', 30. ožujka 2011. (pristupljeno 30. travnja 2020.)</ref> Prvi zapisi o Halleyjevu kometu sežu sve do 240. g. pr. Kr. Kad su ga vidjeli u [[Kina|Kini]] i optužili za smrt udove carice. Od tada nas on nije nijednom posjetio a da to netko negdje u svijetu nije zabilježio. [[Babilon]]ci su ga vidjeli [[astronomija u 164. pr. Kr.|164. pr. Kr.]] i 87.pr. nove ere. Godine 12. pr. Kr. Rimljani su vjerovali da on simbolizira smrt vojnika i državnika [[Marko Vipsanije Agripa|Marka Vipsanija Agripe]]. Godine 295. Kinezi su shvatili da je [[komet]] što su ga vidjeli na istoku (kako se primiče [[Sunce|Suncu]]) istovjetan onom koji su vidjeli kasnije, istog mjeseca, na zapadu (kako se udaljava od Sunca). Godine 451. njemu je pripisana rimska pobjeda nad hunskim vođom [[Atila|Atilom]], a 684. ga optužiše za kugu. Taj se komet [[Zemlja|Zemlji]] najviše približio [[astronomija u 837.|837.]], kada mu se rep protegao 60 stupnjeva preko polovice neba. GodinePo 1066proračunima trebao je proći tek 0,03 AJ (5,1 milijun km) od Zemlje.<ref>[https://ssd.jpl.nasa.gov/?great_comets uSolar EngleskojSystem seDynamics normansko- osvajanjeJPL i- smrtCalifornia kraljaInstitute Haroldaof IITechnology ] Donald K. Yeomans: Great Comets in History. Travnja 2007. (pristupljeno 30. travnja 2020.)</ref> Zabilježili su ga astronomi u bojuKini, kodJapanu, HastingsaNjemačkoj pripisalona njegovuBliskom utjecajuIstoku.<ref>(eng.) [http://cometography.com/pcomets/001p.html Gary W. Kronk's Cometography] ''1P/Halley'' (pristupljeno 30. travnja 2020.)</ref>
 
Godine 1066. u Engleskoj se normansko osvajanje i smrt kralja Harolda II. u boju kod Hastingsa pripisalo njegovu utjecaju.
 
Godine 1222. [[Džingis-kan]], koji je taj komet smatrao svojim vlastitim zvjezdanim glasnikom, sa svojim je [[Mongoli]]ma pobio milijune, a korejski su promatrači neba zabilježili da je rep kometa bio crvene boje. [[Johannes Kepler]] ga je vidio 1607. godine. U rujnu 1682. promatrao ga je i sam Halley. Godine 1910. razvikani je ponovni dolazak Halleyjeva kometa izazvao silnu paniku, napose kad su novine javile da su mu u repu otkriveni otrovni plinovi. U članku objavljenom na naslovnoj stranici, [[The New York Times|„The New York Times“]] je javio kako je francuski astronom [[Camille Flammarion]] prorekao da će, prođe li [[Zemlja]] kroz kometov rep, „plin cijanogen prožeti svu atmosferu i moguće utrnuti sav život na planetu“. Drugi su znanstvenici isticali da je rep kometa tako neizrecivo tanak da ga, sve da je i sav sazdan od otrovnih plinova, ne bismo ni osjetili. Šteta je, međutim, već bila učinjena. Neka je vremešna gospođa, užasnuta svime što komet može donjeti, izvršila samoubojstvo. Zemlja je doista prošla kroz kometov rep ali posljedica nije bilo.
10.541

uređivanje