Opsada Varaždina 1527.: razlika između inačica

{{Bitka|naziv=Opsada Varaždina 1527.|slika=[[DatotekaFile:Varazdin 17Varasdin.jpg|300px]]|opis slike=VaraždinskaGrad tvrđavaVaraždin u drugoj polovici 17. danasstoljeća|sukob=Građanski rat u Hrvatskoj i Ugarskoj 1527. - 1538.|vrijeme=26. rujna 1527.|mjesto=Okolica [[Varaždin|Važardina]]|ishod=Povlačenje pro-Zapoljinih snaga|strana1=Pristalice [[Ferdinand I., car Svetog Rimskog Carstva|Ferdinanda Habsburga]]|strana2=Pristalice [[Ivan Zapolja|Ivana Zapolje]]|zapovjednik1=Nepoznato|zapovjednik2=ban [[Krsto Frankopan Brinjski|Krsto I. Frankapan Brinjski]] (teško ranjen)|postrojbe1=Nepoznati broj branitelja|postrojbe2=10 000 pješaka <br> 3 000 konjanika|gubitci1=Nepoznato|gubitci2=Nepoznato}}

Nakon pogibije Ludovika II Jagelovića na Mohaču, u Cetingradu se početkom 1527. godine [[Cetinski sabor|sastao hrvatski sabor]] kako bi izabrao novoga kralja. Za novoga kralja sabor je izabrao moćnog [[Ferdinand I., car Svetog Rimskog Carstva|Ferdinand I. Habsburškog]], kojeg je hrvatsko plemstvo htjelo tjesnije vezati uz hrvatske napore u ratovima protiv Osmanlija.<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.sabor.hr/hr/o-saboru/povijest-saborovanja/zanimljivosti/sabor-u-cetinu-1527-godine|title=Sabor u Cetinu 1527. godine|author=Hrvatski Sabor|date=|work=sabor.hr|language=|publisher=|accessdate=2. svibnja 2020.}}</ref> Na drugom kraju države, ugarsko je plemstvo u [[Stolni Biograd|Stolnom Biogradu]] (Szekesfehervaru) nekoliko mjeseci ranije za novog kralja izabralo [[Transilvanija|erdeljskog]] plemića Ivana Zapolju. Njihov je izbor slijedio i slavonski sabor koji je u Dubravi pokraj [[Čazma|Čazme]], na utjecaj [[Krsto I. Frankapan Brinjski|Krste Frankapana]] i zagrebačkog biskupa [[Šimun Erdődy|Šimuna Erdődija]] također izabrao Zapolju za novog kralja, zbog čega je kraljevstvo propalo u građanski rat između dvojice protukraljeva.<ref>{{Citiranje časopisa|title=Zapolja, Ivan {{!}} Hrvatska enciklopedija|url=https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=66875#top|accessdate=2020-05-02}}</ref>

Ferdinand je uskoro s vojskom od dvadesetak tisuća ljudi krenuo iz [[Beč|Beča]] te je uspješno krenuo uzapočeo rat protiv Zapoljine struje osvojivši gradove [[Jura (Mađarska)|Gjur]], [[Komoran]], [[Ostrogon]], [[Višegrad (Mađarska)|Višegrad]] i [[Budimpešta|Budim]], dok su se Zapoljine snage stale povlačiti prema [[Tisa|Tisi]]. Ondje ih je uskoro sustigao Ferdinandov vojskovođa - grof Nikola Salm koji im je u [[Bitci kod Tokaja]] nanio težak poraz, pa je Zapolja u pomoć pozvao Krstu Frankopana koji je bio na njegovoj strani.<ref name=":0">{{Citiranje časopisa|last=Horvat|first=Rudolf|authorlink=|coauthors=|title=Povijest Hrvatske I. /Kako je Ferdinand postao kraljem – Wikizvor|url=https://hr.wikisource.org/wiki/Povijest_Hrvatske_I._(R._Horvat)/Kako_je_Ferdinand_postao_kraljem|date=|year=|month=|journal=|volume=|issue=|pages=|id=|accessdate=2020-05-02}}</ref>

Frankopan je u [[Križevci|Križevcima]] prikupio 10 000 pješaka i 3 000 konjanika, ali je zastao kod [[Varaždin|Varaždina]], računajući na to da je posada u varaždinskoj tvrđavi pro-Habsburška, ali da je grad pro-Zapoljski raspoložen. Dok je obilazio zidine oko tvrđave, sa zidina je opalio top čije ga je tane teško ranilo. Prema povjesničaru [[Rudolf Horvat|Rudolfu Horvatu]], zatim je krenuo prema [[Koprivnica|Koprivnici]] ali je podlegao ranama dok je stigao do [[Martijanec|Martijanca]],<ref name=":0" /> što je bio težak udarac Zapoljinoj strani u ratu.