Sjeverna Europa: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja Oznake: mobilni uređaj m.wiki |
Nema sažetka uređivanja |
||
Redak 1:
'''Sjeverna Europa''' je prostor koji obuhvaća sjeverni dio Europe. Države sjeverne Europe su:[[Island]], [[Norveška]], [[Švedska]], [[Finska]], [[Danska]], [[Litva]], [[Latvija]], [[Estonija]]
== Geografski položaj ==
[[Datoteka:Europe-septentrionale.png|desno|250px|mini|Zemlje Sjeverne Europe (ljubičasto)]]
Sjeverna Europa obuhvaća dva velika poluotoka, [[Jylland]] i [[Skandinavija|Skandinaviju]], otoke [[Island]] i [[Grenland]] te baltičke priobalne prostore. Zemljopisni položaj na krajnjem sjeveru rezultirao je prirodno nepovoljnim uvjetima za život.
Za razliku od [[Sjeverno more|Sjevernog]] i [[Norveško more|Norveškog]] mora, u [[Baltičko more]] ne pritječe topla [[Golfska struja]] pa su njegovi sjeverni dijelovi zaleđeni više mjeseci. Do velikih geografskih otkrića ta regija je bila izolirana od ostalog dijela [[Europa|Europe]]. Otkrićem [[Amerika|Amerike]] povećava se prometna važnost mora koje oplakuju, osobito nakon otkrivanja [[nafta|nafte]] i [[plin|plina]]. [[Sjeverno more]] uskoro je postalo važno prometno more Europe, čemu pridonose morski kanali i tjesnaci ([[Kattegat]], [[Skagerrak]], [[Oresund]], [[Veliki Belt|Veliki]] i [[Mali Belt]]). Prekopavanjem [[Kielski kanal|Kielskog kanala]] znatno je skraćen put od Sjevernog do Baltičkog mora, a Jylland je postao umjetno stvoren otok.
=== Prirodno-geografska obilježja ===
Veći dio reljefa sjeverne Europe nastao je u [[prekambrij]]u i [[paleozoik]]u, tj. pripada prastaroj Europi. Možemo izdvojiti 3 veće reljefne cjeline. To su staro gromadno [[Skandinavsko gorje]], istočno je [[Baltički štit]], a pribaltički je prostor u osnovi Ruska ploča. Na njoj se danas prostiru nizine čije su naslage mlađeg postanka, iz [[mezozoik]]a i [[kenozoik]]a. Nizinski je prostor i poluotok [[Jylland]].
Na izgled reljefa najveći su utjecaj imali ledenjaci. Tijekom [[ledeno doba|ledenog doba]] to je područje bilo središte zaleđivanja. Ispod ledenog pokrova nakupljalo se stijenje različite veličine (od čestica prašine do velikih blokova), koje je [[led]] izgrebao s podloge i pokupio sa strana. Veličina pojedinog komada ovisila je o tvrdoći stijene, ali i o tome koliko je dugo bio izložen radu ledenjaka. Nakupine stjenovitog materijala nazivaju se morene.
Oblici koji su nastali u reljefu radom ledenjaka su ledenjačka jezera i doline, [[fjeld]]ovi i [[fjord]]ovi. Ledenjačka jezera nastala su otapanjem [[ledenjaci|ledenjaka]] u stvorenim udubljenima iza završne morene. Velikim brojem takvih jezera ističe se [[Finska]]. Ledenjačke doline imaju oblik slova U. Otapanjem ledednjaka njihovim dnom protječu rijeke, a mnoge od njih potopljene su podizanjem morske razine nakon posljednje odledbe. Na taj način stvoreni su uski, dugi i duboki morski zaljevi strmih strana, koji se nazivaju [[fjord]]ovi. [[Norveška]] obala ističe se brojnim fjordovima. Često uz fjord i ledenjačke doline nalazimo ogoljele prostrane visoravni fjeldove.
[[Island]] je najvećim dijelom građen od vulkanskih stijena. Osim što na tom otoku još ima aktivnih [[vulkan]]a, prirodna atrakcija su brojna sumporna i topla vrela i [[gejzir]]i.
Na klimu sjeverne Europe, osim geografske širine i nadmorske visine, velik utjecaj imaju i raspodjela kopna i mora te [[Golfska struja]] i zapadni vjetrovi. Pod utjecajem Golfske struje i zapadnih vjetrova južne i zapadne obale [[Island]]a te [[norveška|norveške]] obale nikada se ne zaleđuju, a utjecaj toplog zraka osjeća se i u unutrašnjosti (koliko to reljefne zapreke dopuštaju). Umjereno topla klima prevladava na [[Jylland]]u, obalnom prostoru [[Norveško more|Norveškog mora]] te jugu [[Skandinavija|Skandinavskog poluotoka]] i Islanda, s time da postoji razlika u ljetim temperaturama. Sjeverni prostoru imaju umjereno toplu klimu sa svježim ljetom, a na Jyllandu i jugu [[Skandinavija|Skandinavskog poluotoka]] umjereno je topla klima s toplim ljetom. Unutrašnjost Skandinavije te sjeverni obalni prostori [[Baltičko more|Baltičkog mora]] imaju umjereno kontinentalnu klimu sa svježim ljetima i dugim, hladnim zimama. Samo krajnji sjeverni dijelovi imaju Polarnu klimu.
Regija je iznimno bogata gustim crnogoričnim šumama ([[tajga]]ma). Krajnji sjever prekrivaju biljne zajednice mahovina i lišajeva, tj.[[tundrama|tundre]]. [[Reljef]] i [[klima]] utječu na riječnu mrežu. [[Skandinavija|Skandinavski poluotok]] ima kratke i brze rijeke s velikim padom i mnogo vode, tako da su pogodne za hidroenergetsko korištenje, a rijeke [[pribaltička nizina|pribaltičkog prostora]] duže su i sporije. Većina rijeka koristi se za splavarenje drveta, osobito u proljeće nakon zimske sječe, a neke od njih (one u nizinskom prostoru) za plovidbu.
== Stanovništvo ==
| |||