Međunarodni praznik rada: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
→‎Povijest: "Chichagu" u "Chicagu"
Redak 9:
Dana [[1. svibnja]] [[1886.]] godine u [[chicago|Chicagu]] je prosvjedovalo oko 40.000 radnika ističući zahtjeve simbolizirane u 3 osmice: 8 sati rada, 8 sati odmora i 8 sati kulturnog obrazovanja. Policija je intervenirala oružjem i ubila šest, a ranila oko 50 radnika. Mnogo je prosvjednika uhićeno, a vođe štrajka izvedeni su pred sud. Petero ih je osuđeno na smrt, a trojica na dugogodišnju robiju.<ref name="HRT" />
[[Datoteka:1. maj NN.jpg|mini|220px|[[Narodne novine]], 1. svibnja 1890.]]
U spomen na krvoproliće u ChichaguChicagu, na 1. kongresu [[Radnički pokreti|Druge internacionale]] 1889. godine odlučeno je da će se [[1. svibnja]] svake godine održavati radničke prosvjede. Već od sljedeće 1890. godine taj datum postaje ''međunarodnim danom opće solidarnosti radništva''. I u [[Trojednica|Hrvatskoj]] praznik rada počeo se slaviti 1890. godine. Hrvatski radnici istaknuli su zahtjeve u znaku tri osmice. Zagrebački su radnici kao uvod u proslavu te godine održali niz štrajkova i skupova. U zgradi Hrvatskoga doma, kako su pisale [[Narodne novine]], govornici su na velikoj radničkoj skupštini pred 1000 radnika naglašavali: "Mi smo za rad, ali hoćemo živjeti kao ljudi".<ref name="HRT" />
[[Datoteka:Seattle May Day March 2008, 4th Avenue.jpg|mini|180px|lijevo|Prvosvibanjski prosvjed u [[Seattle|Seattlu]] 2008. godine]]
Tijekom sljedećih godina radnici su u [[zapadni svijet|zapadnim zemljama]], uz posredovanje [[sindikat]]a i sporazumijevanje s poslodavcima, odnosno državom, postigli zapažene uspjehe u borbi za svoja prava pa su s vremenom smirene socijalne tenzije. U istočnim zemljama radnički su pokreti nadzirani od boljševičkih, odnosno [[komunistička partija|komunističkih partija]], koje su formalno zagovarale socijalnu pravdu, ali su radnici još više bili izrabljivani nego na Zapadu. Niske nadnice, prisilni i produžen rad zbog navodnih državnih interesa, uz strogo dirigirane sindikate, bile su osnovne značajke [[demokracija|demokracije]] i svakog radničkog samoorganiziranja u tim zemljama.<ref name="HRT" />