Augustinski heremiti: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja |
|||
Redak 33:
Augustinci osobito štuju [[Sv. Pavao pustinjak|sv. Pavla Pustinjaka]] kao začetnika cenobitskih grupa i pustinjaštva, ali i [[sv. Vilim]]a († 1157.). Red je imao 180 samostana u [[Italija|Italiji]], [[Austrija|Austriji]], [[Njemačka|Njemačkoj]], [[Švicarska|Švicarskoj]], [[Španjolska|Španjolskoj]], [[Mađarska|Mađarskoj]], [[Nizozemska|Nizozemskoj]], [[Belgija|Belgiji]], [[Francuska|Francuskoj]], [[Portugal]]u, [[Engleska|Engleskoj]] i [[Češka|Češkoj]].
Na području [[Hrvatska|Republike Hrvatske]] bili su nazočni u samostanima na otoku [[Hvar]]u<ref>[http://das.hr/gradja/12/augustinci_hvar.php Državni arhiv] Lelja Dobronić: Augustinci na otoku Hvaru</ref>: u [[Sućuraj|Sućurju]]<ref>[http://onecroatia.info/turisticke_atrakcije/augustinski-samostan-sucuraj-otok-hvar/ Augustinski samostan u Sućurju]</ref>, Hvaru, u špilji iznad [[Sveta Nedjelja (Hvar)|Sv. Nedilje]] i [[Crkva na Gradini kod Jelse|Jelsi]], otoku [[Brač]]u<ref>[http://www.felbar.com/cro/story.asp?story_id=430 Collectio Felbar] Augustin Lubin: Karta augustinskih samostana na otocima Hvaru i Braču, Congregatio Dalmatiae Ordinis Eremitarum Sancti Augustini, Augustin Lubin, poslije 1600.</ref>, u [[Dubica|Dubici]], [[Garešnica|Gariću]], [[Križevci]]ma, [[Sinj]]u i [[Makarska|Makarskoj]], a imaju samostane i u [[Rijeka|Rijeci]] (1315.), [[Ilok]]u (1438.) i [[Vaška|Vaški]] (15. st.) i [[Senj]]u (15. st.). U Ameriku su prvi augustinci dospjeli [[1533.]] godine.<ref>Mirjana Polić-Bobić - Rađanje hispanskoameričkog svijeta, Naklada LJEVAK d.o.o., Zagreb 2007., str. 98.</ref>
U [[Hrvati|Hrvata]] se augustinci javljaju i u [[Bačka|Bačkoj]] na području [[Subotička biskupija|Subotičke biskupije]]. Postojale su opatije [[Derža|Derži]] (Drža, Derša), u okolici [[Bač]]a <ref name="Zvonik">[http://www.zvonik.org.yu/arhiva/134/povijesni.html Zvonik br. 134/2005.] Povijesni kutak - Opatije i samostani na području Bačke</ref>. Današnju [[Križevačka grkokatolička katedrala|grkokatoličku katedralu]] Presvetog Trojstva u Križevcima prvo su koristili augustinci.
| |||