Inačica od 9. svibnja 2020. u 16:09 uredi 2a00:ee2:280a:c100:607b:c22b:5958:937e (razgovor) LOL Oznaka: VisualEditor ← Starija izmjena		Inačica od 9. svibnja 2020. u 16:13 uredi ukloni ovu izmjenu Nesmir Kudilovic (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici 9.279 edits uklanjanje izmjene 5528582 suradnika 2A00:EE2:280A:C100:607B:C22B:5958:937E (razgovor) Oznaka: uklanjanje Novija izmjena →
Redak 1: '''Agregat''' ([[Latinski jezik\|lat]]. ''aggregatum'': skupljeno zajedno, pridruženo) može značiti: * '''agregat''' je nešto što je složeno, sastavljeno od različitih dijelova. * [[agregat (tehnika)]], u [[tehnika\|tehnici]], je sklop više [[stroj]]eva ili [[uređaj]]a ~~poLOLvezanih~~povezanih u jednu cjelinu. Obično su namijenjeni pretvorbi jednoga oblika [[energija\|energije]] u drugi ili obavljanju neke operacije. Tako je na primjer '''dizelski agregat''' kao osnovni ili pričuvni izvor [[električna energija\|električne energije]] sastavljen od [[Dieselov motor\|Dieselova motora]] i [[električni generator\|električnoga generatora]], a '''agregat za elektrolučno zavarivanje''' sastavljen od [[transformator]]a, [[ispravljač]]a, regulacijske preklopke i drugo. * [[agregat (građevinarstvo)]], u [[građevinarstvo\|građevinarstvu]], su [[minerali\|mineralni]] ili [[Organska kemija\|organski dodatci]] (na primjer [[pijesak]], [[šljunak]], drobljeni [[kamen]], drobljena [[opeka]], drvene strugotine) koji pomiješani s različitim [[Vezivo\|vezivima]] (na primjer s [[cement]]om, [[gips]]om, [[magnezit]]om) služe za proizvodnju [[Građevinski materijal\|građevnskog materijala]] (na primjer [[beton]]a, [[mort]]a, [[Žbuka\|žbuke]], [[asfalt]]a). * [[agregat (filozofija)]], u [[filozofija\|filozofiji]], posebice u [[Ontologija\|ontologiji]], je tip jedinstva složene cjeline sastavljene od mnoštva dijelova. Ti se dijelovi dodiruju izvanjski, ne mijenjaju se u agregatu i u tom jedinstvu ne gube svoju samostalnost. U atomizmu je agregat jedna od vlastitosti atoma, tjelesnih, nepromjenljivih i nedjeljivih čestica. [[Aristotel]] je analizirao ontologijske principe agregata, na primjer doticanje izvana, privlačenje i tako dalje. [[Immanuel Kant\|I. Kant]] određuje agregat kao slučajno gomilanje dijelova posredstvom razuma, a [[G. W. F. Hegel]] kao slučajnu i empirijski nastalu složevinu znanosti; u Enciklopediji filozofijskih znanosti i svojoj političkoj filozofiji Hegel objašnjava pred-državno stanje kao agregat privatnoga, to jest kao stanje nepravde, nećudorednosti i ne-uma.

Agregat: razlika između inačica