Tornado: razlika između inačica

'''Tornado''' je zračni vrtlog razorne snage. Spušta se iz veoma razvijenog [[kumulonimbus|kumulonimbusa]] u obliku tamnog, gotovo okomitog stupa, širokoga pri zemlji od nekoliko metara do nekoliko stotina metara. Osobito je česta pojava u nekima od [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenih Država Amerike]]. Zove se i: tvister.

U blizini tla nestabilna zračna masa je topla i vlažna i relativno je hladnija u gornjim dijelovima atmosfere. Topli i vlažni dio zraka diže se i sastaje s hladnim i sušim. Povećanjem vlage započinje jače [[kondenzacija|kondenziranje]] u kapljice vode i tada se energija (toplina) otpušta u okolni zrak, što je dovoljno da se uzlazno strujanje nastavi penjati. To se sve događa u oblaku kumulonimbusu (grudasto-kišnom oblaku), najnestabilnijemu i najopasnijemu od svih deset rodova oblaka. Strujanje toplog zraka se u oblaku sudara s ostalim strujanjima hladnijeg silaznog zraka i tada oblak počinje pokazivati vidljive [[rotacija|rotacije]] koje se zbog [[Sila teža|sile teže]] pružaju do tla.

Jačine tornada označavaju se po dvije ljestvice, i to po [[Fujitina ljestvica|Fujitinoj ljestvici]] i/ili [[TORRO ljestvica|TORRO ljestvici]]. Kategorije F0 i F1, odnosno T0 do T3 sadržavaju tornade koji imaju brzine vjetra do oko 180 km/h. 80% tornada spada u te kategorije. Prosječni tornadi imaju promjer manji od 100 metara i pomaknu se nekoliko kilometara dok se ne raspuhnu. Žestoki tornadi mogu biti široki i po nekoliko kilometara, a imati brzinu vjetra preko 400 km/h.

Oluje s tornadima središnji dio SAD-a najčešće pogađaju u zimiproljeće i jeseniljeti. Neki sjevernoamerički Indijanci su zime provodili loveći u [[Velika nizina|Velikoj nizini]], dok su u proljeće migrirali na sjever na područje današnje Kanade da bi izbjegli ljetne vrućine i opasnost od tornada.