Inačica od 12. svibnja 2020. u 22:51 uredi Darrad2009 (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici 2.997 edits mNema sažetka uređivanja ← Starija izmjena		Inačica od 12. svibnja 2020. u 23:38 uredi ukloni ovu izmjenu Darrad2009 (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici 2.997 edits Nema sažetka uređivanja Novija izmjena →
Redak 18: \| ISSN = 1986-8006 }} '''Crkva na kamenu''' je mjesečni pastoralno-informativni list hercegovačkih biskupija. ▼ Nedugo nakon blagoslova [[Katedrala Marije Majke Crkve u Mostaru\|mostarske katedrale]] i preuzimanja biskupske dužnosti [[Pavao Žanić\|Pavla Žanića]] od [[Petar Čule\|Petra Čule]], 22. rujna 1980. održana je sjednica uprave [[Mostarsko-duvanjska biskupija\|Mostarsko-duvanjske]] i [[Trebinjsko-mrkanska biskupija\|Trebinjsko-mrkanske]] biskupije. Na njoj je donesena odluka o osnivanju Crkve na kamenu i date su smjernice tog projekta:<ref name=Prilog>Pavao Žanić, osnivatelj Crkve na kamenu, prilog Crkvi na kamenu br. 7 (440), srpanj 2017.</ref>▼ ▲'''Crkva na kamenu''' je mjesečni ~~pastoralno~~[[pastoral]]no-informativni list [[Hercegovina\|hercegovačkih]] [[biskupija]]. ==Povijest== ▲Nedugo nakon blagoslova [[Katedrala Marije Majke Crkve u Mostaru\|mostarske katedrale]] i preuzimanja ~~biskupske~~[[biskup]]ske dužnosti [[Pavao Žanić\|mons. Pavla Žanića]] od [[Petar Čule\|biskupa Petra Čule]], 22. rujna 1980. održana je sjednica uprave [[Mostarsko-duvanjska biskupija\|Mostarsko-duvanjske]] i [[Trebinjsko-mrkanska biskupija\|Trebinjsko-mrkanske]] biskupije. Na njoj je donesena odluka o osnivanju ''Crkve na kamenu'' i date su smjernice tog projekta:<ref name=Prilog>Pavao Žanić, osnivatelj Crkve na kamenu, prilog Crkvi na kamenu br. 7 (440), srpanj 2017.</ref> * list će se zvati Crkva na kamenu i bit će namijenjen vjernicima Hercegovine, * baviti će se vjersko informativnom problematikom, a u podnaslovu će stajati ''Informativni list hercegovačkih biskupija'', * izlazit će mjesečno, a prvi će broj biti [[Tiskara\|tiskan]] u [[Naklada\|nakladi]] od 5000 primjeraka, * izdržavati će se od pretplata čitatelja i, po potrebi, dotiranjem izdavača, * glavni urednik biti će don Ivica Puljić, a odgovorni urednik don Marko Perić, a imenovan je i urednički kolegij.<ref name="Prilog" />{{is\|2.}} ==Počeci rada== Prvi broj pripremljen je u [[Mostar]]u, a složen i prelomljen u prostorijama Misijske centrale u [[Sarajevo\|Sarajevu]]. Prostorije uredništva bile su u sklopu katedralnog župnog dvora, i to sve do 16. ožujka 1998. kada su premještene u crkvenu zgradu u ulici Nikole Šubića Zrinjskoga. Već od samih početaka list je bio izložen cenzuri komunističkih vlasti o čemu piše don Ivica Puljić, prvi urednik: ''"Zluradi radnici u "Oslobođenju" su u naš slog znali ubaciti pogrdne pa i sramotne riječi. Moram otkriti tajnu: uspješno smo ih otklanjali uz pomoć dobra vjernika muslimana imenom Hazima koji je svojski bdio nad našim slogom, obavještavao nas kako o podvalama, tako i o zamjerkama cenzure, koje smo morali što prije ispravljati, inače "neće biti papira", "bit će stroj u kvaru", "radnik na bolovanju" i sl. Hazim je u svim slučajem nesebično pomagao! A postojale su dvije vrste cenzora. Cenzori tiskare su svaki tekst brižno čitali, kraj svega sumnjivoga stavljali na margini mali crveni upitnik. Onda bi došli državni cenzori pa bi čitali samo te upitnike i kraj onoga što im je bilo nepoćudno stavljali velike crvene upitnike. Dok njih ne bismo riješili, nije se novina tiskala... Prelaskom u mostarsku tiskaru Rade Bitanga te su nevolje prošle.''"<ref name="Prilog" />{{is\|4.-5.}}▼ Prvi broj pripremljen je u [[Mostar]]u, a složen i prelomljen u prostorijama Misijske centrale u [[Sarajevo\|Sarajevu]]. Prostorije uredništva bile su u sklopu [[Katedrala\|katedralnog]] [[Župa\|župnog]] dvora, i to sve do 16. ožujka 1998. kada su premještene u crkvenu zgradu u ulici Nikole Šubića Zrinjskoga. ==Cenzura== ▲Prvi broj pripremljen je u [[Mostar]]u, a složen i prelomljen u prostorijama Misijske centrale u [[Sarajevo\|Sarajevu]]. Prostorije uredništva bile su u sklopu katedralnog župnog dvora, i to sve do 16. ožujka 1998. kada su premještene u crkvenu zgradu u ulici Nikole Šubića Zrinjskoga. Već od samih početaka list je bio izložen cenzuri [[Komunizam\|komunističkih]] vlasti o čemu piše don Ivica Puljić, prvi urednik: {{citat\|'''"Zluradi radnici u "Oslobođenju" su u naš slog znali ubaciti pogrdne pa i sramotne riječi. Moram otkriti tajnu: uspješno smo ih otklanjali uz pomoć dobra vjernika muslimana imenom Hazima koji je svojski bdio nad našim slogom, obavještavao nas kako o podvalama, tako i o zamjerkama cenzure, koje smo morali što prije ispravljati, inače "neće biti papira", "bit će stroj u kvaru", "radnik na bolovanju" i sl. Hazim je u svim slučajem nesebično pomagao! A postojale su dvije vrste cenzora. Cenzori tiskare su svaki tekst brižno čitali, kraj svega sumnjivoga stavljali na margini mali crveni upitnik. Onda bi došli državni cenzori pa bi čitali samo te upitnike i kraj onoga što im je bilo nepoćudno stavljali velike crvene upitnike. Dok njih ne bismo riješili, nije se novina tiskala... Prelaskom u mostarsku tiskaru Rade Bitanga te su nevolje prošle.'''}} "<ref name="Prilog" />{{is\|4.-5.}} ==Urednici lista== Dosadašnji glavni urednici lista bili su:<ref name="Prilog" />{{is\|6.}} Line 33 ⟶ 46: dr. don Ante Komadina (1985.-[[1999.]]) dr. don Božo Goluža (1999.-danas) ==Format lista== List je do kraja 2000. izlazio u velikom formatu (33,5×23,5 cm), kada je došlo do smanjenja formata (28,5×21,5 cm), povećanja broja stranica s 20 na 32 te tiska ovitka u boji, a unutrašnjosti u dvije boje. Od 2004. list se u potpunosti tiska u boji u opsegu od 44 stranice, a od 2016. na 52 stranice, te od 2018. ponovo na 44 stranice.<ref name="Prilog" />{{is\|8.}} Prateći trendove modernih medijskih kuća od lipnja 2001. list ima i internetsku stranicu na kojoj su uglavnom objavljivani dijelovi tiskanog izdanja, a 2016. pokrenut je internetski portal.<ref name="Prilog" />{{is\|10.}} ==Izdavačka kuća== Od 1983. Crkva na kamenu postaje izdavačka kuća. Knjige u njenu izdanju mogu se svrstati u tri kategorije: znanstvene (povijest, teologija), znanstveno-popularne i pučke (proza i poezija), a do sada ih je objavljeno 158.<ref name="Prilog" />{{is\|11.}}

Crkva na kamenu: razlika između inačica