Mahatma Gandhi: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m uklonjena promjena suradnika 89.201.210.208 (razgovor), vraćeno na posljednju inačicu suradnika IviBot Oznaka: brzo uklanjanje |
Nema sažetka uređivanja |
||
Redak 8:
Kada je došao u Durban, Gandhi je otkrio kako ga tamo smatraju pripadnikom niže rase. Istovremeno je bio zapanjen nijekanjem građanskih i političkih sloboda indijskih imigranata u Južnoj Africi. To ga je potaklo da se pridruži borbi za priznavanje osnovnih ljudskih prava za Indijce. Gandhi je ostao u Južnoj Africi 20 godina, često vrijeme provodeći u zatvoru. Godine [[1896]]. napali su ga i pretukli Južnoafrikanci. Od tada se zalaže za politiku pasivnog otpora i nekooperacije s južnoafričkim vlastima. Dijelom mu je za takvu vrstu politike uzor bio [[Rusija|ruski]] pisac [[Lav Tolstoj]], koji je na Gandhija imao značajan utjecaj. Uzor je također pronašao i u djelima [[SAD|američkog]] pisca iz [[19. stoljeće|19. stoljeća]] [[Henry David Thoreau|Henrya Davida Thoreaua]]. Posebice u djelima u kojima on piše o [[Krist]]ovu učenju, napose u djelu ''Građanski neposluh''. Gandhi je smatrao kako su izrazi pasivni otpor i građanska neposlušnost neadekvatni za njegove svrhe pa je pronašao drugi izraz - [[Satyagraha]]. Za vrijeme [[Burski rat|Burskoga rata]] Gandhi je unutar britanske vojske organizirao sanitetsku jedinicu i njome zapovijedao. Nakon rata vratio se borbi za prava Indijaca. Godine [[1910]]. Gandhi je blizu [[Johannesburg]]a osnovao farmu, kooperacijsku koloniju za Indijce. Četiri godine kasnije ([[1914]].) južnoafrička vlada učinila je bitne ustupke Gandhijevim zahtjevima, kao npr. priznavanje indijskih brakova. Kada je završio svoje djelovanje u Južnoj Africi, vratio se u Indiju. Po povratku u domovinu aktivirao se u indijskoj politici [[1919]]. godine i pretvorio prijašnji nedjelotvorni Indijski nacionalni kongres u moćnu masovnu organizaciju te postao vođa borbe za samostalnu Indiju.
Kada je [[1919]]. godine u parlamentu izglasan tzv. [[Rowlatt Act]], koji je indijskim kolonijalnim vlastima davao zakonske ovlasti da oružano djeluju protiv tzv. revolucionarnih aktivnosti, Satyagraha se proširila Indijom privlačeći milijune sljedbenika. Demonstracije protiv Rowlatt Acts-a rezultirale su masakrom britanskih vojnika nad Indijcima kod [[Amritsar]]a. Godine [[1920]]., pošto britanska vlada nije uspjela popraviti situaciju, Gandhi je proklamirao politiku nekooperativnosti. To je imalo za posljedicu da su Indijci koji su radili u javnim ustanovama podnijeli ostavke, državne institucije, kao npr. sudovi, bili su bojkotirani, a indijska djeca nisu pohađala vladine škole. U cijeloj Indiji ulice su bile blokirane Indijcima koji su sjedili na njima, a kada bi odbili ustati, policija ih je tukla. Gandhi je bio uhićen, ali je uskoro zbog pritiska javnosti pušten. U okviru borbe za [[Ekonomija|ekonomsku]] nezavisnost Indije, uključujući bojkot britanske robe, Gandhi je osmislio [[swaraj]] (sanskrtski: samovladavina) pokret. Ekonomski aspekti pokreta bili su
Živio je [[Spiritualizam|spiritualnim]] i [[:wikt:asketizam|asketskim]] životom propovjednika često provodeći vrijeme u [[Meditacija|meditaciji]]. Odnosi u braku između njega i njegove supruge, prema njegovim vlastitim riječima, bili su
Nakon što je [[1924]]. godine pušten iz zatvora, Gandhi se povukao iz aktivne politike i posvetio se propagiranju općeg jedinstva. Međutim, opet je bio uvučen u borbu za nezavisnost Indije. Godine [[1930]]. Mahatma je proglasio novi val građanske neposlušnosti pozivajući Indijce
Nakon što je izbio [[2. svjetski rat]], Kongresna stranka i Gandhi nisu se željeli uplitati u konflikt sve dok Britanci ne udovolje njihovu zahtjevu za momentalnu nezavisnost Indije. To su Britanci dakako odbili nudeći neke kompromise, što su opet Indijci odbili. I nakon ulaska [[Japan]]a u rat i širenja rata na [[Azija|azijski]] kontinent Gandhi je i dalje odbijao Indiju uvesti u rat. Konačno [[1942]]. godine Indijci su pristali ući u ratni sukob na strani Britanaca. Godine [[1944]]. indijska borba za nezavisnost došla je u svoju završnu fazu: britanska vlada pristala je na nezavisnost Indije pod uvjetom da dvije suprostavljene nacionalističke grupe, [[Muslimanska liga]] i [[Kongresna stranka]], riješe svoje razlike. Gandhi se oštro suprostavio podjeli Indije na dvije države (što je zahtijevala Muslimanska liga), ali je na kraju ipak morao pristati nadajući se kako će mir između dvije vjerske skupine biti postignut nakon što [[muslimani]] zadovolje svoje [[Separatizam|separatističke]] težnje. Indija i [[Pakistan]] postale su zasebne države kada su Britanci priznali Indiji njezinu nezavisnost [[1948]]. godine. Dana [[30. siječnja]], dok je bio na putu k mjestu gdje je vršio večernju molitvu, napao ga je i usmrtio [[Nathuram Godse]], hindu
== Utjecaj ==
== Djela ==
|