Demokracija: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja |
m uklonjena promjena suradnika 149.200.37.15 (razgovor), vraćeno na posljednju inačicu suradnika El hombre Oznaka: brzo uklanjanje |
||
Redak 1:
[[Datoteka:Election MG 3455.JPG|mini|Glasovanje u Francuskoj 2007.]]
[[Datoteka:Landsgemeinde Glarus 2006.jpg|mini|Izravna demokracija u Švicarskoj]]
Pojam '''demokracija''' označava [[pluralizam (politika)|pluralistički]] [[oblik vlasti]] u kojem sve odluke neke države donosi izravno ili neizravno većina njezinih [[građanstvo|građana]] kroz [[izbori|izbore]]. Kada su ti uvjeti ispunjeni, vlast se može opisati kao demokratska. To vrijedi za razne sustave upravljanja, jer se ti pojmovi mogu kombinirati i s drugim vrstama vlasti.
Line 7 ⟶ 8:
[[Datoteka:2009 Freedom House world map.svg|thumb|350px|Političke slobode prema [[Freedom House]]-u [http://freedomhouse.org/template.cfm?page=463 Freedom in the World] survey]]
[[Datoteka:Electoral democracies.svg|thumb|350px|<span style="color: navy">'''plave boja'''</span> označava prema izvještaju [[Freedom House]]a iz 2016. [http://web.archive.org/web/20100215035840/http://www.freedomhouse.org/uploads/fiw10/FIW_2010_Tables_and_Graphs.pdf Freedom in the World] "demokratske države"]]
== Značenje i definicija u praksi ==
Demokracija živi i ovisi o sudjelovanju njenih građana. Preduvjet bilo kakvog zalaganja ili angažiranja je [[znanje]]. Svojim zalaganjem može pridonijeti samo osoba koja poznaje sustav, mehanizme i institucije demokratske države. Iz tog razloga se promicanje znanja, protok informacija i obrazovanje smatra važnim zadatakom demokracije.
===Razvitak demokracije===
===Donošenje demokratskih odluka===
Da bi odluke bile demokratske, pored većinskog principa moraju ispuniti i daljnje kriterije:
* Ravnopravnost: Svatko može glasovati na izborima i sudjelovati i ima samo jedan glas. Stoga, u nedemokratskim državama žene nemaju pravo glasovanja
* Sloboda: Ne smije biti vršen pritisak. Kako bi se spriječili pritisci, glasuje se tajnim glasovanjem. Također bi trebalo biti dovoljno vremena za donošenje odluke.
* Sloboda informacije: Svi sudionici bi kroz slobodan pristup dostupnim informacijama trebali znati i razumjeti o čemo se odlučuje.
* Sloboda izražavanja: Političkoj odluci treba predhoditi slobodna razmjena mišljenja i stavova.
* Aktivno biračko pravo: Svi gradani imaju pravo kandidirati za bilo kakve kadrovske odluke .
* Alternativa: Pravu odluku se može donijeti samo ako postoji nekoliko alternativa. Kao poseban slučaj moze biti glasanje sa samo jednom alternativom, ako se poštuju drugi kriteriji demokracije.
Pojam 'demokracija', ili, točnije, izvorna ([[stara Grčka|starogrčka]]) varijanta te riječi, skovan je u staroj [[Atena (polis)|Ateni]] u 5. stoljeću prije Krista. Atenska se država općenito smatra prvim primjerom sustava koji odgovara nekim današnjim predodžbama o demokratskoj vlasti. Ipak, mnogi ne smatraju staru Atenu demokracijom, s obzirom da je samo mali dio pučanstva smio glasovati, dok žene, [[rob]]ovi i stranci nisu imali to pravo. Samo je oko 16% ukupnog stanovništva imao pravo glasa. Glasovanjem su se u staroj Ateni donosile odluke izravno, umjesto da se biraju zastupnici kao u današnjoj demokraciji.
S vremenom se značenje 'demokracije' promijenilo, a suvremena se definicija jako mijenjala od 18. stoljeća, otkad su se uvodili razni "demokratski" sustavi u mnogim državama.
=== Predstavnička, direktna (izravna) i participativna demokracija ===
| |||