Nacionalsocijalistička njemačka radnička stranka: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja |
U dobrobit wikipedije Oznake: VisualEditor mobilni uređaj m.wiki |
||
Redak 155:
==Na vlasti 1933. - 1945.==
[[Datoteka:Nsdap01.jpg|mini|Stranačka knjižica NSDAP-a]][[27. veljače]] 1933., Reichstag je bio zapaljen. Za [[Požar u Reichstagu|požar u Reichstagu]] optuženi su komunisti, a uredi KPD-a su zatvoreni. Komunistički tisak je zabranjen, a vođe stranke su pozatvarane. Hitler je uvjerio predsjednika Von Hindenburga da potpiše "[[Odluka o požaru u Reichstagu|Odluku o požaru u Reichstagu]]", koja je ukinula velik broj ljudskih prava donešenih ustavom Weimarske Republike. Ta odluka odobrila je i zatvaranje komunističkih vođa i tisuće ostalih.▼
▲[[27. veljače]] 1933., Reichstag je bio zapaljen. Za [[Požar u Reichstagu|požar u Reichstagu]] optuženi su komunisti, a uredi KPD-a su zatvoreni. Komunistički tisak je zabranjen, a vođe stranke su pozatvarane. Hitler je uvjerio predsjednika Von Hindenburga da potpiše "[[Odluka o požaru u Reichstagu|Odluku o požaru u Reichstagu]]", koja je ukinula velik broj ljudskih prava donešenih ustavom Weimarske Republike. Ta odluka odobrila je i zatvaranje komunističkih vođa i tisuće ostalih.
Pošto je novoj vladi nedostajala većina, Hitler je održao nove izbore u ožujku 1933. Bez komunista, koje je Hitler uništio, nacisti su osvojili 43,9% glasova, a zajedno s nacionalističkim saveznicima (DNVP), dobili su parlamentarnu većinu (51,8% glasova).
Na skupu 1935. progalašeni su zakoni usmmjereni protiv njemacčkih Židova. Danas je na tom mjestu memorijalni centar.
Drugi veliki korak za povećanje nacističke moći (''[[Gleichschaltung]]'') bio je "[[Omogućavajući akt]]", koji je dopustio kabinetu (dakle Hitleru) zakonodavnu moć. Omogućavajući akt učinkovito je ukinuo dijeljenje moći, princip sadržan u Njemačkom ustavu. Kao takav, taj akt je bio amandman koji je trebao 2/3 glasova da bi bio izglasan. Hitler je trebao glasove Centrističke stranke (''Zentrum''), što je dobio nakon što je garantirao određena prava predsjedniku Centrističke stranke ([[Ludwig Kaas|Ludwigu Kaasu]]). Centristička stranka dala je 31 glas "za", dodano glasovima stranaka srednjega staleža, nacionalista i Nacističke stranke, odobreno Hitleru da radi po Omogućavajućem aktu i tako ukida ljudska prava. Komunisti su bili protiv Omogućavajućeg akta, no KPD nije mogao glasovati protiv tog amandmana jer je njihova stranka ukinuta. SPD je bila jedina stranka u Reichstagu koja se protivila tom aktu, no njihovi glasovi nisu bili dovoljni da amandman ne bude izglasan. Kao kaznu zbog njihova protivljenja, socijalni demokrati su bili drugi koji su ostali bez stranke - Hitler ju ukida 22. lipnja. Vodstvo stranke odlazi u [[Prag]] odakle djeluju.
| |||