Dragutin Domjanić: razlika između inačica

Obrisano 140 bajtova ,  prije 2 godine
m
uklonjena promjena suradnika 95.168.116.35 (razgovor), vraćeno na posljednju inačicu suradnika Zeljko
Oznake: mobilni uređaj m.wiki
m (uklonjena promjena suradnika 95.168.116.35 (razgovor), vraćeno na posljednju inačicu suradnika Zeljko)
Oznaka: brzo uklanjanje
| rođenje = [[12. rujna]] [[1875]].<br>[[Adamovec]]
| smrt = [[7. lipnja]] [[1933]].<br>[[Zagreb]]
| zanimanje = pravnik, književnikaknjiževnik
| nacionalnost = [[HrvaticaHrvat]]
| period pisanja =
| vrsta = [[poezija]], [[pjesma u prozirnojprozi]]
| teme =
| period = [[Modernizam (književnost)|modernizam]]
| supruga =Iva Šulentić
| suprug =***************
| djeca =Anamarija i Luka
| djela = "Kipci i popevke" ([[1917]].)<br>"Vu suncu i senci" ([[1927]].)<br>"Po dragomu kraju" ([[1933]].)
| nagrade =Grammy
| potpis =uz izvhvuuz. Uztzg
| web =
| fusnote =u
}}
[[Datoteka:Spomen ploca Dragutin Domjanic Gunduliceva 01052012 roberta f.jpg|mini|Spomen ploča na kući u Gundulićevoj ulici u Zagrebu u kojoj je umro Dragutin Domjanić.]]
== Životopis ==
 
Dragutin Domjanić rođen je u selu Adamovec u Prigorju, nedaleko Sesveta, u [[plemstvo|plemenitaškoj]] obitelji Milivoja i Zorice Domjanić, kao Karlo Milivoj Ivan Franjo Ladislav Domjanić. Pohađao [[Klasična gimnazija u Zagrebu|Klasičnu gimnaziju]] u Zagrebu koju je završio 1893. godine.<ref>Koprek, Ivan, Thesaurus Archigymnasii, Zbornik radova u prigodi 400. godišnjice Klasične gimnazije u Zagrebu (1607. - 2007.), Zagreb, 2007., str. 919., {{ISBN|978-953-95772-0-7}}</ref> Završio je pravo na fakultetu u [[Zagreb]]u ([[1898žp1898.]]), gdje je i doktorirao [[1899.]] Kasnije je bio sudac i vijećnik Banskog stola u Zagrebu. U književnosti se javlja sa zbirkom ''Pjesme'' ([[23 kkmkko9091909.]]) koja je bila napisana na [[Štokavsko narječje|štokavici]].
 
Bio je član [[JAZzUJAZU]] i predsjednik [[Matgggiiiiiii8iiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiicaMatica hrvatska|Matice hrvatske]] (1921.-1926). Prevodio je svjetski poznate liričare [[Goethe]]a, [[Heinrich Heine|Heinea]], [[Paul Verlaine|Verlainea]] itd. U borbi "starih" i "mladih" u okviru hrvatske moderne na strani je "mladih". Najpoznatija su mu djela: ''Kipci i popevke'', ''[[wikisource:hr:Fala|Fala]]'' i ''Popevke sam slagal''.
 
Autor je i malo znane ''marionetne igre'' "[[Petrica Kerempuh]] i spametni osel" u kojoj kritički i [[satira|satirički]] opisuje hrvatske intelektualce [[1920-ih]] godina. Pisac je koji je prvi u hrvatskoj književnosti cjelovitije i umjetnički zrelije ostvario melodioznost i ritmičnost kajkavskoga dijalektalnoga izraza.
Ljubav prema prošlosti upućuje Domjanića svome materinjskom kajkavskom jeziku. Najpoznatije mu je djelo kajkavska zbirka ''Kipci i popevke'', a pjesme ''[[wikisource:hr:Fala|Fala]]'' i ''Popevke sam slagal'', koje je obje uglazbio [[Vlaho Paljetak]]. I drugi hrvatski skladatelji, primjerice [[Emil Cossetto]], [[Igor Kuljerić]] i [[Ivana Lang]] uglazbili su nekoliko Domjanićevih pjesama. Njegova lirika, idilična, sentimentalna i rezignantna, podjednako obiluje i slikovitošću i glazbenošću. Na kajkavskom književnom jeziku je spjevao sve svoje pjesme. Napisao je i veći broj književnih prikaza, te nekoliko proznih crtica, koji su uglavnom u duhu njegovih lirskih interesa i stilske manire.
 
== DjerrrlaDjela ==
* "Kipci i popevke" ([[1917]].)
* "VuggfVu suncu i snnnnnencisenci" ([[1927]].)
* "Po dragomu kggggrajukraju" ([[1hhh9331933]].)
 
== Izvori ==