Marsova astronomija: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Razne izmjene. |
I još neke. |
||
Redak 5:
== Godišnja doba ==
Mars ima [[nagib osi]] od 25,19
Međutim, orbita Marsa ima značajno veću [[Ekscentričnost orbite|ekscentričnost]] od Zemljine. Stoga su godišnja doba nejednake duljine, puno više nego na Zemlji:
{| class="wikitable"
! Godišnje doba
! solovi <br /> (na Marsu)
! dani <br /> (na zemlji)
Redak 29:
| 88,997
|}
U praksi to znači da ljeta i zime imaju različite duljine i intenzitet na sjevernoj i južnoj [[Polutka|hemisferi]]. Zime su na sjeveru tople i kratke (jer se Mars brzo kreće blizu svog [[Apsida (astronomija)|perihela]]
[[Datoteka:Mars_sky_at_noon_PIA01546.jpg|lijevo|mini| Marsovo nebo u podne, kako je to fotografija ''[[Mars Pathfinder|Mars Pathfindera]]'' (lipanj, 1999.).]]
[[Datoteka:Mars_sunset_PIA01547.jpg|lijevo|mini| Marsovo nebo pri zalasku sunca, fotografija ''[[Mars Pathfinder|Mars Pathfindera]]'' (lipanj, 1999.).]]
Redak 40:
Nagib osi i ekscentričnost Zemlje (ili Marsa) nikako nisu fiksni, već se razlikuju zbog [[Perturbacija (astronomija)|gravitacijskih poremećaja]] drugih planeta [[Sunčev sustav|Sunčevog sustava]] u vremenskoj skali od desetina tisuća ili stotina tisuća godina. Tako, na primjer, ekscentričnost Zemlje od oko 1% redovito fluktuira i može se povećati i do 6%, a u nekom se trenutku u dalekoj budućnosti Zemlja će također morati suočiti s kalendrijskim implikacijama sezona široke duljine i velikim klimatskim poremećajima koji idu uz to.
Osim ekscentričnosti, [[Nagib osi|aksijalni nagib]] Zemlje također može varirati od 21,5° do 24,5°, a duljina ovog "ciklusa [[Nagib osi|nagiba]] " iznosi 41 000 godina. Smatra se da su ove i druge slične cikličke promjene odgovorne za [[ledeno doba]] (vidi [[Milankovićevi ciklusi|
== Boja neba ==
|