Stefan Nemanja: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Redak 59:
Stefan Nemanja rođen je [[1113.]] godine u Ribnici ([[Podgorica]]), današnja [[Crna Gora]]. Kao [[župan]] upravljao je oblastima oko Toplice, donje doline [[Ibar|Ibra]], Rasine, Reke i Dubočice. U doba njegova rođenja [[Dukljansko Kraljevstvo|kraljevina Duklja]] je bila katolička i kršten je po katoličkom obredu.<ref>[https://www.telegraf.rs/vesti/1336304-da-li-znate-da-je-stefan-nemanja-bio-katolik-evo-i-zasto-foto telegraf.rs], “DA LI ZNATE DA JE STEFAN NEMANJA BIO KATOLIK? Evo i zašto! (FOTO)”, objavljeno 3. prosinca 2014., pristupljeno 18. travnja 2020.</ref><ref>[https://arhiva.nedeljnik.rs/nedeljnik/portalnews/godisnjica-smrti-rodonacelnika-nemanjica-kako-bi-izgledala-srbija-da-je-stefan-nemanja-postao-katolik arhiva.nedeljnik.rs], “Godišnjica smrti rodonačelnika Nemanjića: Kako bi izgledala Srbija da je Stefan Nemanja (p)ostao katolik”, objavljeno 13. veljače 2017., pristupljeno 18. travnja 2020.</ref><ref>[https://www.espreso.rs/vesti/drustvo/175335/ovaj-srpski-vladar-je-bio-katolik-po-rodjenju-a-srbi-ga-obozavaju www.espreso.rs], “OVAJ SRPSKI VLADAR JE BIO KATOLIK PO ROĐENJU: A Srbi ga OBOŽAVAJU!”, objavljeno 22. kolovoza 2017., pristupljeno 18. travnja 2020.</ref><ref>[https://www.rts.rs/page/rts/sr/rtspredstavlja/%D0%9D%D0%B5%D0%BC%D0%B0%D1%9A%D0%B8%D1%9B%D0%B8/story/2666/radjanje-kraljevine/3112393/kruna-pod-teretom-vere.html www.rtrs.rs], “Kruna pod teretom vere”, objavljeno 20. travnja 2018., pristupljeno 18. travnja 2020.</ref> <br>
 
Bio je vjenčan s Anom, crkvenoga imena [[Ana Anastazija|sveta Anastasija]]. Prihvatio je [[vazal]]ski odnos prema [[Bizant]]u, s kojim je često ratovao do smrti cara [[Manuel I. Komnen|Manuela Komnena]] [[1180.]] godine, kada ga je napao najprije s [[Ugarska|Mađarima]], a potom i sam, i uspio proširiti državu priključivši [[Raška|Raškoj]] [[Duklja|dukljansku državu]], [[Trebinje]], [[Hum (država)|Hum]] i [[Hvosno]] (današnja [[Metohija]]). Poslije neuspješnog pokušaja sklopanja saveza s [[Njemačka|njemačkim]] carom [[Fridrik I. Barbarossa|Friedrichom Barbarossom]] u borbi protuprotiv Bizanta, morao je Bizantu vratiti osvojene teritorije preko Morave Bizantu, ali je zadržao samostalnost Raške. [[1185.]] godine razorio je gradove [[Danj]], [[Sard]], [[Skadar]], [[Svač]] i [[Ulcinj]], a osvajanje gradova u Duklji ([[Zetska država|Zeti]]) završio je [[1186.]] godine.<ref name="he">[http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=57945 Stefan Nemanja], enciklopedija.hr, pristupljeno 17. prosinca 2017.</ref> Grad [[Bar (grad)|Bar]] pao je kasnije (oko [[1189.]] godine) i izgleda sačuvao svoju autonomiju.<ref name="he"/> Grad [[Kotor]] je pošteđen razaranja, a veliki župan je u njega prenio i jednu od svojih rezidencija ("dvor").<ref name="he"/>
 
Ratovao je i s [[Dubrovnik]]om, ali pošto ga nije uspio osvojiti, sklopio je mir [[1186.]] godine (sačuvan je primjerak toga ugovora na [[Latinski jezik|latinskome jeziku]], s potpisom Stefana Nemanje)<ref name="he"/> i dopustio Dubrovčanima slobodno trgovanje po Raškoj te korištenje pašnjaka i šuma. Imao je značajan oslonac u crkvi, što mu je pomoglo u učvrsćivanju vlasti te razvijanju [[Feudalizam|feudalizma]], dajući joj za uzvrat određene povlastice, velike zemljišne posjede, zidajući manastire i crkvene hramove ([[Studenica]], [[Đurđevi stupovi]], [[Manastir presvete Bogorodice]] te [[Manastir Svetog Nikole]] kraj [[Kuršumlija|Kuršumlije]]).<ref name="he"/> Oštro se suprotstavio širenju [[Bogumili|bogumilskog]] pokreta na srpskim teritorijima. Bogumile je progonio.<ref name="he"/> Nakon što se je Bizant oslobodio pritiska [[Križari|križara]], bizantska se vojska sukobila s Nemanjom i potukla ga na rijeci [[Morava (Srbija)|Moravi]] [[1190.]] godine.<ref name="he"/>
 
Godine [[1196.]] odrekao se prijestolja u korist srednjega sina [[Stefan Prvovjenčani|Stefana Prvovjenčanog]], zamonašio se u [[Studenica|Studenici]] i uzeo ime Simeon, a potom otišao na [[Sveta Gora|Svetu Goru]], gdje je s najmlađim sinom, [[Sveti Sava|Rastkom Nemanjićem]], podigao manastir [[Hilandar]] načinivši od njega značajno srednjovijekovno književno i duhovno središte. U njegove se zadužbine u Srbiji ubrajaju Bogorodičin manastir i Sveti Nikola kod Kuršumlije, Đurđevi stupovi i Studenica. Umro je u Hilandaru te proglašen za sveca a njegove [[Relikvija|moći]] se nalaze u manastiru Studenica.
 
== Galerija ==