Vulkanoidi: razlika između inačica

Vulkanoidi, kao potpuno nova klasa nebeskih tijela, sami bi bili zanimljivi <ref name="Campins">{{Citiranje časopisa|author=Campins|first=H.|title=Searching for Vulcanoids|date=1996|journal=Completing the Inventory of the Solar System, Astronomical Society of the Pacific Conference Proceedings|volume=107|pages=85–96}}</ref> ali otkrivanje postojanja bi ili ne bi donijelo uvid u stvaranje i razvoj Sunčevog sustava. Ako postoje, mogli bi sadržavati materijal koji je preostao iz najranijeg razdoblja formiranja planeta,<ref name="Dryden">{{Citiranje novina|title=NASA Dryden, Southwest Research Institute Search for Vulcanoids|publisher=NASA|date=2002|url=http://www.nasa.gov/centers/dryden/news/NewsReleases/2002/02-20.html|accessdate=2008-12-25}}</ref> i pomoći u određivanju uvjeta pod kojima su se formirali [[Terestrički planet|stjenoviti planeti]], posebno Merkur. Konkretno, ako su vulkanoidi postojali ili su postojali u prošlosti, oni bi predstavljali dodatnu populaciju udaraca koji nisu zahvatili nijedan drugi planet osim Merkura, <ref name="Chapman">{{Citiranje časopisa|author=Chapman|first=C.R.|title=First ''MESSENGER'' Insights Concerning the Early Cratering History of Mercury|url=http://www.lpi.usra.edu/meetings/bombardment2008/pdf/3014.pdf|date=2008|accessdate=2008-12-26}}</ref> čineći da površina tog planeta izgleda starija nego što zapravo jest. Ako se ustanovi da vulkanoidi ne postoje, to bi postavilo drugačija ograničenja formiranja planeta i sugeriralo da su u unutarnjem Sunčevom sustavu na djelu i drugi procesi, poput planetarne migracije koja čisti područje.<ref name="Evans">{{Citiranje časopisa|author=Evans, N. Wyn|title=Possible Long-Lived Asteroid Belts in the Inner Solar System|date=1999|journal=Nature|volume=399|issue=6731|pages=41–43}}</ref>